Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislavom Tolušićem, Cozzolino je istaknuo da su fondovi Europske unije sjajna prilika za gospodarski rast i razvoj Hrvatske, a posebno za osiguranje budućnosti za mlade i izrazio spremnost Europskog parlamenta da Hrvatskoj pomogne da sredstva koja su joj na raspolaganju iskoristi u predviđenom roku.
Za uspješno korištenje EU fondova, kazao je, potrebno je kao prvo dobro programiranje, odnosno treba znati što se želi postići i imati pred sobom jasan cilj.
Drugi važan uvjet je dobro upravljanje i to na svim razinama vlasti, kako centralnoj tako i na lokalnoj, dodao je.
Isto tako, važno je usredotočiti se na manji broj važnih ciljeva, a ne raspršiti snage na velik broj malih projekata, poručio je Cozzolino, zastupnik socijalista (S&D) iz Italije.
Član odbora Lambert van Nistelrooij iz Nizozemske (EPP), bivši pregovarač Europskog parlamenta za zakonodavni okvir Europskih strukturnih i investicijskih fondova za programsko razdoblje 2014.-2020., preporučio je Hrvatskoj da pripremi veći broj projekata kako bi povećala iskoristivost EU fondova.
"Treba pripremiti 150 posto projekata da bi ih 99 posto prošlo", kazao je. "Ako budete predugo čekali, kasnit ćete. Trebate više projekata, morate biti ambiciozni", kazao je. "Lovite ribu sada dok možete, ostatak ćete možda poslije."
Član odbora iz Bugarske Andrey Novakov (EPP) pohvalio se da je Bugarska u prethodnom proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. iskoristila 99 posto sredstava iz EU fondova, a 107 posto je ugovorila i na preostalim projektima sada radi.
U sadašnjem programskom razdoblju od 2014. do 2020. do sada je ugovorila 6 posto sredstava, a povukla 3 posto, bolje nego kada je počinjala 2007. jer sada ima više iskustva, kazao je.
Novakov je izrazio razumijevanje za hrvatske probleme na tom području jer je i Bugarska prolazila kroz sličnu situaciju, imala nestabilnu političku situaciju i česte promjene vlade, što je u početku rezultiralo jako lošim rezultatima u povlačenju europskih sredstava. "Učinite najbolje što možete da imate što je moguće bolju vladu kako bi dobili najviše za svoje ljude", poručio je, izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s Hrvatskom na tom području.
Ministar Tolušić istaknuo je da su rezultati korištenja EU fondova u Hrvatskoj za programsko razdoblje 2007-2013. jako loši, što je značajnoj mjeri posljedica nedovoljnih kapaciteta tijela za pripremu i provedbu programa i projekta, nedovoljnog broja spremnih projekata te složenih procedura i sustava upravljanja i kontrole.
"Mi smo najlošiji u EU-u po povlačenju sredstava i možemo i moramo biti jedino bolji. Mlada smo država i još učimo, ali u razdoblju od 2007. do 2016. jako su se loše koristila dostupna sredstva i sada moramo spašavati sve što se spasiti da, odnosno nešto više od pola milijarde eura. Posljednje četiri godine su morale biti ključne, a nisu bile, stoga nemamo niti vidljive financijske rezultate", kazao je.
Hrvatska je, po njegovim riječima, u razdoblju od 2007. do 2013. od 1,29 milijarda eura povukla manje od 60 posto, što znači da do kraja godine mora povući još stotine milijuna eura, a to, kako je kazao, neće biti ni teoretski ni praktično izvedivo zbog loše pripremljenosti projekata odnosno zbog toga što projekata jednostavno nema.
Tolušić: Hrvatska iz nekontroliranog kaosa prelazi u uređeni sustav
U razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatska na raspolaganju ima 10,7 milijarda eura, a do sada je povučeno 136 milijuna eura ili 1,2 posto ukupnih sredstava, što najbolje govori u kakvoj se nalazimo situaciji, dodao je, istaknuvši da njegovo ministarstvo radi na ispravljanju pogrešaka, pripremi projekata koji su do sada bili samo na papiru, olakšavanju procedura, boljem i bržem zapošljavanju službenika u EU sektor i pojednostavljenju samog sustava.
"Nadam se da, kad govorimo o korištenju EU fondova u RH, prelazimo iz jednog nekontroliranog kaosa, koji je nažalost vladao u zadnje četiri godine, u jedan uređen sustav koji će vrlo skoro donijeti rezultate, povećanu apsorpciju i realnu mogućnost da povučemo ovih 10,7 milijarda eura koji nam stoje na raspolaganju do 2020. odnosno 2023.", istaknuo je Tolušić.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić (HDZ, EPP), članica Odbora za regionalni razvoj EP-a, podsjetila je da je Europska komisija 2015. osnovala posebnu radnu skupinu za pomoć državama članicama s poteškoćama u korištenju EU fondova i državama kojima prijeti gubitak europskih sredstava, među njima i Hrvatskoj. Podsjetila je također da je Europski parlament nedavno donio nekoliko rezolucija o korištenju EU fondova, a jedna, čija je ona autorica, odnosila se na ubrzanje provedbe kohezijske politike.
Europski parlament, kazala je, u njima traži od Europske komisije da požuri s pojednostavljenjem procedura, da pomogne državama članicama da budu što fleksibilnije u korištenju EU fondova, da i Komisija bude brza u odobravanju izmjena programa odnosno da dopusti da se više slušaju potrebe korisnika, onog što je potrebno na lokalnoj razini.
"Europskom parlamentu je u cilju da kohezijska politika u svakoj državi članici bude što uspješnija, što kvalitetnija i prepoznatljivija među ljudima, a ne da se događa kao u Hrvatskoj da se govori da su europski fondovi poput jetija, odnosno da svi o njima pričaju, a nitko ih nije vidio", istaknula je, dodavši da hrvatska vlada radi na pojednostavljenju procedura i cijelog sustava, kao i na boljem povezivanju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a s lokalnim jedinicama i potencijalnim korisnicima tih sredstava kako bi se kriteriji natječaja prilagodili njihovim potrebama.
Komentirajući novo istraživanje Instituta za javne financije (IJF), koje pokazuje da čak 85 posto hrvatskih općina i više od polovice gradova u razdoblju od 2011. do 2014. nije koristilo EU fondove, ministar Tolušić je kazao da Institut za javne financije ne raspolaže s točnim podacima i da nije dobro čitao općinske i gradske proračune. Dodao je da je puno hrvatskih općina spremno, ali i da do sada nisu imale potporu središnjih vlasti, te istaknuo da se politika sada promijenila. Godišnje bi morali povlačiti 1,5 milijarda eura, a prošle godine povukli smo 545 milijuna eura, kazao je ministar, obećavši da će se to promijeniti.
Odgovarajući na pitanje novinara, Tolušić je kazao da vlada, kako je prije mjesec dana i obećala, radi na izmjeni zakona o otocima koji je zastario. Kazao je i da je kroz EU fondove osigurano 80 milijuna eura za gradnju i obnovu luka na otocima te da je dio novca predviđen za hitnu službu na otocima i za razvoj vodoopskrbe. "U izmjeni operativnog programa otoci će imati značajniju ulogu i dio novca bit će prenamijenjen za otoke", istaknuo je ministar.