Po podacima Eurostata, razlika u plaćama između žena i muškaraca u EU-u iznosila je 2014. u prosjeku 16,1 posto, što znači da su žene zarađivale u prosjeku 84 eurocenta za svaki euro isplaćen muškarcu po satu.
Ta razlika kretala se od 5 posto u Sloveniji i Malti do više od 20 posto u Estoniji, Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Slovačkoj.
To se dijelom može objasniti razlikama u iskustvu i obrazovanju između žena i muškaraca te njihovom različitom zastupljenošću u nekim sektorima i zanimanjima.
Podaci Eurostata pokazuju također da žene češće rade sa skraćenim radnim vremenom od muškaraca, bilo da imaju ili nemaju djecu.
Dvadeset posto žena u EU-u u dobi od 25 do 49 godina koje nisu imale djecu radilo je 2014. sa skraćenim radnim vremenom, prema 8,2 posto muškaraca.
Ta razlika povećava se s brojem djece koju žene imaju: gotovo polovica žena s najmanje troje djece, 45,1 posto, radila je na taj način, prema 7 posto muškaraca u istoj situaciji.
Ta razlika iznosi 26,2 postotna boda kod žena i muškaraca koji imaju jedno dijete te 34,3 postotna boda kod onih koji ih imaju dvoje.
Taj opći trend postoji u velikoj većini država članica.
Među ženama koje imaju jedno dijete, 31,3 posto u EU-u radilo ih je 2014. sa skraćenim radnim vremenom, a među onima koje imaju dvoje 39,2 posto.
U Njemačkoj tako je radilo 59,4 posto žena s jednim djetetom i 25,3 posto žena bez djece, što je razlika od 34,1 postotnih bodova. Slijedi Austrija s razlikom od 28,9 postotnih bodova, Velika Britanija s 28,2 i Nizozemska s 25,1 posto.
U Hrvatskoj, po podacima Eurostata za 2014., 6,7 posto žena bez djece radilo je sa skraćenim radnim vremenom, 4,4 žena koje imaju jedno dijete, 4,6 žena s dvoje djece i 7,6 posto s troje.
Među muškarcima, sa skraćenim radnim vremenom radilo je 3,3 posto muškaraca bez djece, 2,2 posto s jednim djetetom, 2,4 posto s dvoje i 3,3 posto s troje.
Razlika u plaćama između žena i muškaraca bila je 2014. manja od 10 posto u Sloveniji (2,9 posto), Malti (4,5 posto), Italiji (6,5 posto), Poljskoj (7,7 posto), Luksemburgu (8,6 posto) i Belgiji (9,9 posto).
U Hrvatskoj je ona iznosila 10,4 posto.
Na drugom kraju ljestvice, s razlikom većom od 20 posto, su Estonija (28,3 posto), Austrija (22,9 posto), Češka (22,1 posto), Njemačka (21,6 posto) i Slovačka (21,1 posto).
Ta razlika na razini EU-a iznosi u prosjeku 16,1 posto, navodi Eurostat.