Iako je trenutni udio zastupnica od 36,9 posto najveći u povijesti djelovanja Europskog parlamenta, rastom od 1 posto od prošlog saziva, ravnopravnost ćemo postići tek 2080., upozorila je eurozastupnica Biljana Borzan iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) u raspravi koju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Najveći postotak zastupnica u EP-u imaju Malta 66,7 posto, Švedska 55 posto, Irska 55 posto i Finska 54 posto, a najmanji Litva 9 posto, Cipar 17 posto i Mađarska 19 posto.
Od 151 zastupnika u Hrvatskom parlamentu, žena je 31, odnosno oko 20 posto. Sudionice u raspravi složile su se kako najveća odgovornost za to leži na vodstvima političkih stranaka, te kako će bez pritiska na njih i na sljedećim izborima biti ista situacija.
Svi ti podaci potvrda su da je još dug put pred nama, zaključile su sudionice rasprave.
Sudionice rasprave složile su se i oko obaveznog uvođenja izbornih kvota za žene te upozorile da nejednak omjer postoji i u upravnim odborima tvrtki.
''Što sam starija sve sam veća pobornica ženskih kvota i smatram da bi trebale biti 50 posto", rekla je Dubravka Šuica, eurozastupnica Europske pučke stranke (EPP) dodajući da ne postoji jedinstveno zakonodavstvo u EU, a da pola država nema kvote.
Podzastupljenost žena u upravljanju tvrtkama zabrinjava jer "politiku, pogotovo na europskoj razini, preuzima korporativizam", upozorila je Rada Borić iz Centra za ženske studije, dodavši kako u političkom diskursu spolne ravnopravnosti pojam "rodne jednakosti" sve češće zamjenjuje "rodna profitabilnost".
Jedan od problema je i što o ravnopravnosti spolova većinom raspravljaju žene pred ženama, upozorila je Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta, napomenuvši kako je i na ovom skupu u publici mali broj muškaraca.