U slijedeću godinu država ulazi s produljenom recesijom i bez nekadašnje EU-forije.
Očekuje se da će viši sud u Ljubljani na proljeće odlučiti da li potvrditi dvogodišnju kaznu Janši koju mu je izrekao prvostupanjski sud zbog korupcijske afere vezane za nabavu oklopnih vozila za slovensku vojsku. Janša i dalje tvrdi da ga "tranzicijska ljevica" sudskim procesima pokušava politički onemogućiti, te da s Patrijinim bivšim menadžerima koji su odobrili isplatu mita i zbog toga u Finskoj već osuđeni na zatvorske kazne "nije bio ni u telepatskoj vezi".
Do Uskrsa bi, kako se očekuje, Ljubljana mogla dobiti novog nadbiskupa, nakon dugih mjeseci čekanja. Nagađa se kako bi to u skladu s nakanama Vatikana, koji zagovara personalno čišćenje mjesne Crkve nakon afere s propalim financijskim holdinzima mariborske nadbiskupije mogao biti netko od iz inozemstva. Pri tome se pojavljuje i ime apostolskog nuncija u Moskvi Ivana Jurkoviča, dok se za mariborsku nadbiskupiju nagađa da bi je Vatikan mogao čak i ukinuti, kako se u povijesti znalo događati s nadbiskupijama koje su bankrotirale, odnosno ostale bez održivih sredstava financiranja.
Slovenija će 1. svibnja proslaviti 10. obljetnicu ulaska u Europsku uniju, a atmosferi koja je daleko od nekadašnje euforije, kako to priznaje i predsjednik Borut Pahor za čijeg je premijerskog mandata Slovenija udvostručila vanjski dug i pala u recesiju od koje se još nije oporavila.
Sadašnju predsjednicu vlade Alenku Bratušek, koja ne baš uvjerljivo najavljuje izlazak iz recesije iako i domaći analitičari za slijedeću godinu najvljuju pad BDP-a od 0,8 posto, očekuje u proljetnim mjesecima odmjeravanje snaga s utemeljiteljem stranke, ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem. Ne uspije li smijeniti Jankovića s mjesta predsjednika stranke Pozitivna Slovenija (PS) sa zamrznutim mandatom i ako se najave o polaganom izlasku iz gospodarske krize ne pokažu točnima, u opasnost bi došao i njezin položaj predsjednice vlade, a Sloveniji bi zaprijetili drugi prijevremeni izbori u samo tri godine.
Slijedeća godina Sloveniji ionako donosi dvostruke izbore, na proljeće one za osam slovenskih članova novog Europskog parlamenta, a na jesen i lokalne izbore za općinska vijeća i gradonačelnike.
Na području vanjske politike, s velikim zanimanjem očekuje se prva usmena rasprava na arbitražnom sudu u Haagu koji ćše odlučivati o graničnom prijeporu s Hrvatskom. Ništa manje interesa ne pobuđuje očekivanje kakvu će odluku sredinom godfine donijeti veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u svezi s tužbama bosansko-hercegovačkih štediša Ljubljanske banke. Prvostupanjska presuda nije bila po volji Ljubljane, jer je sud utvrdio da stari devizni štediše moraju biti tretirani onako kako je banka tretirala slovenske štediše kojima je dug već isplaćen. Time je pobijena glavna teza Slovenije da je to stvar sukcesijskih pregovora i da su devize iz BiH umjesto u Ljubljani završile u trezorima nekadašnje jugoslavenske Narodne banke, pa je uslijedila slovenska žalba. Drugostupanjska presuda konačna je, a imat će veliku važnost i za rješavanje hrvatsko-slovenskog spora oko Ljubljanske banke.
Uz rješavanje krize u slovenskim bankama koje je država dokapitalizirala s tri milijarde eura i u cijelosti preuzela, Sloveniju do kraja godine prema najavama premijerke Bratušek čeka i završetak prvih jačih privatizacijskih procesa državnih tvrtki.
Već u prvoj polovici godine mogla bi se zaključiti dva procesa prodaje većinskih dioničkih paketa države u 15-ak tvrtki. Nove vlasnike dobit će Telekom Slovenije za koji najviše interesa za sada pokazuje njemački Telekom, dok bi mogla biti prodana i ljubljanska zračna luka, gdje se kao glavni interesenti spominju Francuzi i Talijani.