BRUXELLES - Čelnici 28 zemalja članica Europske unije okupili su se u četvrtak popodne na summitu, ali glavna vijest stigla je prije prije početka njihova sastanka kada su ministri financija u srijedu kasno navečer postigli dalekosežni iskorak na putu prema uspostavi bankovne unije. Ministri financija Europske unije postigli su nakon višesatnog sastanka dalekosežni dogovor, koji je već ocijenjen povijesnim, o drugom stupu bankovne unije, koja osigurava da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu. Nakon što se čelnicima zemalja članica obratio predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, započela je rasprava o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici u nazočnosti glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena. Ta tema je na dnevnom redu summita EU-a prvi put nakon 2008. godine. Njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako ima prostora za još tješnju suradnju, pogotovo kada je u pitanju vojna oprema. Manje zemlje, među njima i Hrvatska, zainteresirane su za to da i mala i srednja poduzeća imaju pristup tržištu vojne i obrambene industrije.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović nije u četvrtak želio komentirati mogućnost izručenja Josipa Perkovića zbog neizglasavanja ustavnih promjena, kazavši da oni koji su nadležni za to trebaju raditi svoj posao. "Ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve, a vidim da se mnogi sada iživljavaju na tome iako bi trebali šutjeti. Neka oni koji su nadležni rade svoje posao", rekao je Milanović po dolasku na summit čelnika EU-a zamoljen da komentira neizglasavanje ustavnih promjena u prosincu kako je bilo planirano i kako se to može odraziti na Perkovićev položaj nakon što 1. siječnja bude ukinuto vremensko ograničenje za provedbu Europskog uhidbenog naloga. Na izravan upit hoće li Hrvatska 1. siječnja ispoštovati Europski uhidbeni nalog za Perkovića i druge koji su optuženi za zločine počinjene prije kolovoza 2002. Milanović je rekao da kao predsjednik vlade "ne može na to utjecati". "Što se tiče ustavnih promjena, mi ćemo pričekati još dva tjedna, nije nam o glavu. Mi smatramo da su to dobre stvari. HDSSB je od početka pregovora po mojim saznanjima bio vrlo konstruktivan i njihov jedini prijedlog bile su regije, što je svima prihvatljivo, tako da do zadnjeg trenutka nije bilo nesporazuma", rekao je Milanović. HDSSB, koji je do tada podržavao izmjene ustava i čiji glasovi su neophodni za njihovo usvajanje, u utorak je iznenada objavio kako ih neće podržati ako ih se u petak stavi na izglasavanje te od Hrvatskog sabora zatražio odgodu rasprave do sredine siječnja iduće godine. Milanović je rekao kako "preokrete neka svatko tumači na svoj način, svatko ima svoje razloge. Mi smatramo da su te ustavne promjene dobre, da su potrebne, da je potrebno urediti problematiku referenduma i tko hoće napraviti dobru stvar za Hrvatsku bit će dobrodošao, a tko neće ne mora".
BRUXELLES - Hrvatskoj je u interesu ulazak Srbije i drugih zemalja u našem susjedstvu u EU i ona im ne želi biti mentor nego partner, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović. "Bit ćemo partneri, a ne mentori. Nama je u interesu da Srbija uđe u EU, jer ako su Bugarska i Rumunjska unutra i trebaju biti unutra, onda nema logike da to ne budu i Srbija, Crna Gora, Makedonija", rekao je Milanović po dolasku na summit EU-a odgovarajući na pitanje novinara kako će se Hrvatska postaviti u pristupnim pregovorima sa Srbijom koji trebaju započeti 21. siječnja. "Srbiji je mjesto u EU-u, ali bude li se morala prilagođavati po istim kriterijima kao i Hrvatska bit će joj jako teško i moglo bi dugo trajati. Mi želimo uspjeh Srbiji jer želimo stabilnost susjedstvo bez obzira tko je na vlasti u Srbiji", rekao je Milanović. Milanović je odbio komentirati non-paper o kojemu su nedavno pisali hrvatski mediji i prema kojima je srbijansko ministarstvo upoznale zemlje s kojima ima diplomatske odnose o lošem odnosu hrvatskih vlasti prema srpskoj nacionalnoj manjini. "Ne znam za to, ja sam predsjednik hrvatske vlade, vodim računa o hrvatskim građanima bez obzira na njihovu nacionalnost. Neke stvari radim iz uvjerenja, a ne iz političke koristi i zbog toga trpimo političku štetu. Imamo u Hrvatskoj ljude koji su, neću reći neprincipijelni, nego se zaista tužno ponašaju, a Boga mi, ni iz Beograda nemamo baš podršku, što je znak da smo u pravu", rekao je. Dodao je da će se uvijek zauzimati za prava manjina, bez obzira koja ona bila, srpska, talijanska ili spolna manjina. "Vidimo da su neki u tome imali krajnje licemjernu poziciju, čak bih rekao neljudsku, ali mi nećemo odstupiti, štogod dio Zagreba, HDZ, vlast u Beogradu govorila o tome, mi imamo svoj put i svoje vjerovanje", rekao je Milanović.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da će pozorno razmotriti mogućnost ulaska Hrvatske u bankovnu uniju kako bi se vidjelo koji su najbolji hrvatski interesi. "Promatramo i važemo svoje interese. Nećemo se ni u što zalijetati. Hrvatska što se tiče bankovnih kriterija ima vrlo strog poredak. Mi imamo veliku izloženost prema euru, 85 posto vlasnika banaka u Hrvatskoj dolaze iz Europe, tako da smo na neki način već unutra, iako formalno to nismo. Razmotrit ćemo najbolje hrvatske interese", rekao je Milanović po dolasku na summit čelnika EU-a. Ministri financija Europske unije postigli su nakon višesatnog sastanka dalekesežni dogovor o drugom stupu bankovne unije, koja osigurava da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu. Bankovna unija se dogovora za članice eurozone, ali je otvorena i za druge države članice koje joj se žele pridružiti.
ZAGREB - Hrvati u Bosni i Hercegovini i Vojvodini su u najtežem položaju od Hrvata izvan Hrvatske, ocijenio je u četvrtak u Zagrebu Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta hrvatske vlade za Hrvate izvan Hrvatske na konstituirajućoj sjednici tog tijela. "Hrvati izvan Hrvatske su u različitim položajima. Hrvati BiH kao i Hrvati Vojvodine su u najtežem položaju", rekao je Herceg, koji je iz Bosne i Hercegovine, na tiskovnoj konferenciji po završetku prvog dana dvodnevne sjednice. Po njegovim riječima, Hrvati u BiH su "samo na papiru konstitutivni narod" i u vrlo su teškom položaju jer ne mogu birati svoje predstavnike ili im se to pravo onemogućava. Osim toga, imaju nepovoljno ustavno rješenje i nisu ravnopravni u svim segmentima s ostala dva konstitutivna naroda, Srbima i Bošnjacima, dodao je. Također je rekao da se hrvatske zajednice u susjednim zemljama gdje su manjine nalaze u teškoj situaciji, osobito hrvatska manjina u Vojvodini. Na prvoj dvodnevnoj sjednici Savjeta vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske izabrano je vodstvo tog tijela - predsjednik i četiri potpredsjednika. Savjet je utemeljen odlukom vlade 6. lipnja 2013., a zadaća mu je pomagati vladi u kreiranju i provođenju politike, aktivnosti i programa za Hrvate izvan Hrvatske.
PODGORICA - Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Crnoj Gori, tijelo zaduženo za zaštitu prava hrvatske nacionalne manjine, upozorilo je u svom priopćenju objavljenom u četvrtak, kako u toj zemlji i dalje postoji velika netolerancija prema Hrvatima, što se, kako ističu, potvrđuje kroz rezultate nedavne ankete, ali i kroz dva nedavna napada na objekte i institucije koje politički i duhovno predstavljaju hrvatsku nacionalnu manjinu. U priopćenju dostavljenom podgoričkom dnevniku "Vijesti" Hrvatsko nacionalno vijeće, čije je sjedište u Tivtu, podsjeća na nedavni incident u kojemu su u tome gradu razbijeni prozori sjedišta jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative (HGI), što su počinila trojica maloljetnika. Također se podsjeća na istresanje fekalnog otpada iz autocisterne kod crkvice Gospe od snijega u Verigama te se ocjenjuje da, ako je i riječ o još jednom vandalizmu, to nije moglo "poništiti simboliku ovog čina i ublažiti gorčinu u duši bokeljskim Hrvatima", jer je riječ o crkvici koja datira iz 15. stoljeća i dokaz je stoljetnog življenja Hrvata na ovim prostorima. Ocjene o netoleranciji prema Hrvatima, koju uspoređuje s onom iz devedesetih godina, HNV obrazlaže i podacima iz nedavne ankete Centra za demokraciju (CEDEM) o etničkoj distanci, prema kojoj svaki peti pripadnik većinskog naroda u Crnoj Gori ne bi želio živjeti s Hrvatima u istoj državi, 31 posto ispitanika se ne bi družilo s Hrvatima, a isto toliko ih ne bi voljelo da im Hrvat bude šef, polovica ispitanih ne bi voljela da na rukovodećem mjestu u državi bude Hrvat, a 56 posto ispitanika navelo je da ne bi za bračnog druga poželjeli osobu hrvatske nacionalnosti. HNV na kraju priopćenja ističe da Hrvati u Crnoj Gori i njihove institucije zasigurno "na mržnju neće odgovarati mržnjom, jer dobro znaju kamo bi to odvelo, ali neće ni zatvarati oči pred ovakvim poraznim činjenicama, uz nadu da će sljedeća anketa pokazati da je etnička distanca u Crnoj Gori uvelike smanjena".
ZAGREB - Hrvatska je otvorena za japanske investitore u raznim područjima gospodarstva, od energetike do turizma, poručio je predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko zamjeniku ministra vanjskih poslova Jabana Nobuou Kishiju koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, priopćeno je u četvrtak iz Sabora. Trgovinska razmjena između dvije zemlje u 2012. zabilježila je rast od 20 posto, ali su u padu investicije, dodao je Leko. Leko i Kishi usuglasili su se kako će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji olakšati i gospodarsku suradnju Hrvatske i Japana.
WASHINGTON - Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim ocijenio je u četvrtak da je korupcija "državni neprijatelj br. 1" za zemlje u razvoju. "U svijetu u razvoju, korupcija je državni neprijatelj broj 1", izjavio je Kim na konferenciji u sjedištu Svjetske banke u Washingtonu. "Svaki dolar koji neki korumpirani čelnik ili poduzetnik spremi u džep dolar je ukraden trudnoj ženi kojoj treba njega, djevojčici ili dječaku koji zaslužuju imati pristup obrazovanju", naglasio je predsjednik institucije. Po Kimu privatni sektor mora "biti dio rješenja". "Naftne, plinske i rudarske tvrtke otkrivaju sve više prirodu svojih ugovora s vladama", kazao je on, ustvrdivši da to daje "priliku" za nadziranje njihovih postupaka kao i postupaka vlasti. Godine 1996. Svjetska banka prvi put se založila protiv korupcije, ocjenjujući da je "rak" za siromašne zemlje. "Rak se može izliječiti", rekao je Kim. Broj sankcija koje institucija poduzima protiv tvrtki osumnjičenih za malverzaciju u ekspanziji je, prema studiji privatnog kabineta objavljenoj polovicom rujna. Godine 2012. Svjetska banka je poništila kredit od 1,2 milijardi dolara za izgradnju mosta u Bangladešu nakon što je kanadska multinacionalna kompanija SNC-Lavalin optužila za korupciju odgovorne u vladi. Svjetska banka je od tog trenutka isključila tvrtku iz bilo kojeg ugovora na razdoblje od 10 godina.
ŽENEVA - Sirijski aktivisti i drugi građani nestaju u tajnim pritvorskim centrima koji su dio "raširene kampanje terora vlade u Damasku protiv civilnog stanovništva", priopćili su u četvrtak istražitelji UN-a. Praksa prisilnih nestanaka u Siriji koju provodi država - otmice koje su službeno zanijekane - u dovoljnoj je mjeri sustavna da se može nazvati zločinom protiv čovječnosti, stoji u izvješću istražitelja. Neke oružane skupine u sjevernoj Siriji, posebice Islamska država Iraka i Levanta (ISIL), također otimaju ljude i opovrgavaju njihovo zatočeništvo, što predstavlja zločin prisilnih nestanaka, tvrde istražitelji. Amnesty International (AI) tvrdi u svom izvješću da ISIL provodo "šokantne metode zlostavljanja" u tajnim zatvorima diljem sjeverne Sirije, ali istražitelji UN-a ističu da je većina svjedoka identificirala sirijske obavještajce, vojnike i milicije lojalne predsjedniku Bašaru al-Asadu kao otmičare ljudi čija je sudbina i dalje nepoznata. Vođa istražitelja Paulo Pinheiro upozorava da ima slučajeva nestanaka ljudi koji su prethodno prijavili i svjedočili o otmicama. Također upozorava da usprkos "organiziranoj prirodi" uhićenja, otmica i prisilnog zatvaranja, vlasti propuštaju zabilježiti imena i osobne podatke uhićenika, uključujući i one koji preminu u zatočeništvu, zbog čega ih se teško pronalazi, a nemoguće je onda i izvjestiti obitelji žrtava.
ŽENEVA - Iran i šest svjetskih sila u četvrtak su u Ženevi počeli razgovore na razini stručnjaka kako bi se u praksi proveo sporazum kojime se Teheran obvezao ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija. Rasprave o pojedinostima prošlomjesečnog sporazuma pošlog su tjedna prekinuli iranski diplomati nakon odluke SAD-a da na crnu listu doda još 19 iranskih tvrtki i pojedinaca. Diplomati su, međutim, rekli da je na četverodnevnim razgovorima 9. do 12. prosinca u Beču već postignut veliki napredak i izrazili nadu da bi tehničke razgovore mogli zaključiti na sastancima u Ženevi u četvrtak i petak. To bi moglo značiti da bi sedam zemalja, SAD, Rusija, Kina, Francuska, Britanija, Njemačka i Iran, moglo biti spremno dogovoriti se o datumu stupanja dogovora na snagu. Oni bi, određenije, odlučili kada će zapadne vlade ukinuti neke od gospodarskih sankcija a Iran ograničiti najspornije dijelove rada na njegovom nuklearnom programu. "Nalazimo se u uznapredovaloj fazi u Beču", rekao je diplomat jedne od šest sila koje sudjeluju u razgovorima. "Mnogo je posla obavljeno tako da možemo ići vrlo brzo dalje". Diplomat, koji je govorio pod uvjetom da ostane neimenovan, upozorio je, međutim, da su neki zapadni diplomati zabrinuti da bi Iran mogao "biti teži" u tehničkim razgovorima zbog odluke Washingtona o širenju sankcija. U tehničkim razgovorima stručnjaci trebaju riješiti kako će se točno sankcije ukinuti i što točno Iran mora učiniti da ispuni preuzete obevze u obustavi dijela aktivnosti na njegovom nuklearnom programu.
VARŠAVA - Uspjeh dogovora o ograničavanju iranskoga nuklearnog programa uklonio bi potrebu da Sjedinjene Države grade proturaketni štit u Europi, rekao je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Rusija se snažno protivi tom proturaketnom sustavu jer će, tvrdi, poremetiti posthladnoratovsku stratešku ravnotežu i potkopati rusku sigurnost. Washington kaže da štit nije usmjeren protiv Rusije nego protiv prijetnji s Bliskog istoka. "Ostvarivanje ženevskoga sporazuma o Iranu uklonit će razlog za gradnju proturaketnoga štita u Europi", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare tijekom posjeta Poljskoj, zemlji u kojoj bi do 2018. trebali biti postavljeni raketni presretači. Iran i šest svjetskih sila postigli su 24. studenoga tzv. ženevski sporazum kojim se kani zajamčiti da Teheran ne proizvede nuklearno oružje. Po tom sporazumu Iran će prekinuti najvažnije nuklearne aktivnosti, a u zamjenu će dobiti ograničeno ublažavanje sankcija koje su već naškodile njegovoj ekonomiji ovisnoj o proizvodnji i prodaji nafte.
NAIROBI - Južni Sudan gdje se šire sukobi između suparničkih frakcija vojske mogao bi uroniti u građanski rat, upozoravaju analitičari, tek dvije godine nakon nezavisnosti. U sukobima, koji su po vlastima počele pokušajem državnog udara bivšeg zamjenika predsjednika Rieka Machara, političkog suparnika šefa države Salve Kiira, više od 500 osoba je poginulo od nedjelje navečer do utorka u Jubi a prijete i širenjem na ostatak zemlje, već zahvaćene etničkim tenzijama. Ti su sukobi otkrili duboko političko a ponekad i etničko suparništvo unutar režima, koje korijene vuče iz desetljeća ustanaka Južnog Sudana protiv Kartuma (1983-2005) koji su u srpnju 2011. završili nezavisnošću zemlje. "To je nesumnjivo najteži događaj političkog karaktera od 2005.", datuma potpisivanja mirovnog sporazuma s Kartumom kojim je okončan građanski rat i u prvo doba dana autonomija Jugu, ocjenjuje centar Sudd Institute sa sjedištem u Jubi. Za International Crisis Group (ICG), "scenarij od kojih su mnogi strahovali ali ga se nisu usudili predvidjeti čini se vrlo moguć: Južni Sudan, najmlađa država na svijetu, vjerojatno je na rubu građanskog rata". "Nasilje se proširilo izvan glavnog grada, posebice u zonama zahvaćenima etničkim tenzijama, prvenstveno državi Jonglei, nad kojom bi vlada mogla izgubiti nadzor", piše ICG u četvrtak. Južnosudanska vojska objavila je u četvrtak da je Bor, središte prostrane države Jonglei koja vrvi oružanim skupinama, pao u ruke postrojbi vjernih Rieku Macharu.
BAGDAD - U bombaškim napadima na šijitske hodočasnike u Iraku u četvrtak je po posljednjim podacima ubijeno najmanje 36 osoba, priopćila je iračka policija. Najteži napad se dogodio u Dori, na jugu Bagdada, u šatoru u kojemu su se šijitskim hodočasnicima dijelili hrana i piće prije puta u sveti grad Kerbalu, u središtu zemlje. Bombaš samoubojica aktivirao je eksploziv među šijitskim hodočasnicima i ubio 16 a ranio 31 osobu. Drugi bombaš samoubojica aktivirao je bombu među skupinom turkmenskih šijtskih hodočasnika u okolici Latifiye, 40 kilometara južno od Bagdada, i ubio devet osoba. U trećem napadu bombaša samoubojice, u Latifiyi, ubijeno je 11 osoba. Za napade, posljednje u nizu napada na šijite i vladine zgrade, odgovornost još nije preuzela niti jedna skupina. Šijite, većinsku skupinu u Iraku, nerijetko napadaju sunitski pobunjenici, među kojima su neki povezani s Al Kaidom. Zadnjih dana dogodilo se više krvavih napada na šijite, napose u srijedu, kada je bombaš samoubojica aktivirao eksploziv usred skupine hododočasnika u Khalesu, 65 km sjeveroistočno od prijestolnice, pri čemu je pet ljudi poginulo a deset je ranjeno, po policijskom i medicinskom izvoru. Šijiti ovih dana većinom pješice hodočaste u Kerbalu četrdeset dana nakon Ašure, najvećeg vjerskog blagdana šijitske zajednice kojim se spominju smrti imama Huseina. Završetak četrdesetodnevne proslave pada ove godine na 23. prosinca.
ISTANBUL - Moćni šef istanbulske policije smijenjen je u četvrtak jer je sudjelovao u protukorupcijskoj akciji koja je gađala u srce turske vladajuće elite i prijetila ugledu premijera Tayyipa Erdogana i kod kuće i u inozemstvu. Huseyin Capkin dosad je najviši policijski časnik smijenjen pošto je u srijedu smijenjen cijeli niz policijskih dužnosnika jer je Erdogan rekao kako je riječ o "prljavoj operaciji" kojom se želi okaljati vlada. Pritvoreni su deseci ljudi, među kojima i sinovi trojice ministara i nekih uglednih poslovnih ljudi bliskih Erdoganu.
BEOGRAD - Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj operiran je u četvrtak u Nizozemskoj zbog tumora, prenosi srpska agencija Tanjug pozivajući se na potpredsjednika Srpske radikalne stranke Milorada Mirčića. Šešelj je podvrgnut operaciji zbog tumora na debelom crijevu. Mirčić je dodao da je, prema informacijama s kojima raspolaže, operacija bila uspješna, a Šešelj je zbog postoperativnog oporavka i dalje u bolnici.