Asmussen je u nedjelju objavio da se vraća u Berlin nakon samo dvije godine mandata u šesteročlanom izvršnom odboru ECB-a kako bi preuzeo dužnost državnog tajnika u ministarstvu rada.
Njegova zamjena zahtijevat će preraspodjelu pojedinih zadaća u bančinom odboru u vrlo osjetljivom razdoblju za ECB, koji u posljednje vrijeme sve jasnije uviđa ograničenja konvencionalne monetarne polkitike i možda će biti prisiljen potražiti nove metode za otklanjanje deflatornih rizika.
Malo se toga zna o stajalištima njemačke viceguvernerke o monetarnoj politici ali je poznato da ima bogato iskustvo s poslovima nadzora banaka, budući da je prije prijelaza u njemačku središnju banku 2011. radila u bankovnom regulatoru BaFinu.
Zanimljivo je da je upravo Lautenschlaeger, među ostalima, upozoravala na mogući sukob interesa u ECB-u koji bi trebao uz monetarnu politiku preuzeti i zadaću nadzora banaka u eurozoni. Također se protivila tome da se državne obveznice u bankovnim bilancama tretiraju kao nerizična imovina.
Lautenschlaeger je na glasu kao najizglednija kandidatkinja za predstavnicu ECB-ova izvršnog odbora u novoj europskoj regulatornoj agenciji za banke, Jedinstvenom nadzornom mehanizmu, i smatra se da će postati njezina potpredsjednica. To bi joj osiguralo velik utjecaj jer će ECB moći ulagati prigovore na odluke novog tijela.
Ostali kandidati uključuju aktualne članove ECB-ova izvršnog odbora Yvesa Merscha, Vitora Constancija i Petera Praeta.
Najvažniji i najzahtjevniji Asmussenov posao u ECB-ovom izvršnom odboru bili su međunarodni odnosi. Za taj se dio njegovih zadaća sada natječu Mersch i Benoit Coeure.
ECB-ov predsjednik Mario Draghi imat će zadnju riječ u dodjeli zadaća u izvršnom odboru koji je inače jezgra ECB-ova upravnog vijeća.
Prije no što 49-godišnja Sabine Lautenschlaeger uđe u bančin odbor, morat će proći formalnu selekcijsku proceduru. Nakon što je njemačka vlada službeno imenuje za kandidatkinju, što bi se trebalo dogoditi još danas, njezinu će kandidaturu, kao i ostale, razmotriti ministri financija EU-a i donijeti odluku.
Potom će se tražiti mišljenje ECB-a i Europskog parlamenta, čiji će odbor za ekonomsku i monetarnu politiku javno ispitati kandidatkinju/kandidata. Potom će zastupnici EP-a raspravljati o njoj/njemu na plenarnoj sjednici. EP ipak nema mogućnost veta na imenovanje novog člana ECB-ova izvršnog odbora.
Na kraju će šefovi država i vlada službeno imenovati izabranog kandidata.
U 15-godišnjoj povijesti ECB-a samo su dvije žene bile članice izvršnog odbora ECB-a – Finkinja Sirkka Hamalainen i Austrijanka Gertrude Tumpel-Gugerell.