Do drugog kruga je došlo nakon što nitko od devetero kandidata nije osvojio više od 50 posto glasova u prvom krugu 17. studenoga.
U prvom krugu, koji je obilježila niska izlaznost, Bachelet je osvojila 46.7 posto, a Mattei 25 posto glasova.
Samo 49 posto birača sudjelovalo je u prvome krugu, u usporedbi s čak 87 posto koliko ih se odazvalo na prvi krug posljednjih predsjedničkih izbora u Čileu 2010. godine.
Iako je Bachelet izgradila sliku umjerene predsjednice tijekom prvog mandata od 2006. do 2010., na ovim je izborima veliku potporu dobila od radikalnih i protukapitalističkih snaga na čileanskoj političkoj sceni. Ona je kandidatkinja koalicije Nova većina koja okuplja komunističke i socijalističke stranke, pa je upitno bi li njezin reizbor značio nastavak ranije centrističke orijentacije ili ekstremniji zaokret prema kolektivizmu.
Matthei s druge strane predstavlja umjerenu, tržišno orijentiranu Uniju nezavisnih demokrata (UDI) i u kampanji je obećavala nastavak gospodarskih trendova iz posljednjeg desetljeća, rast ekonomije i smanjenje siromaštva.
Tijekom promidžbe predstavljala se kao centristička alternativa protukandidatkinji Bachelet i najavila kontinuitet politike sadašnjeg šefa države Sebastiana Pinere.
Ankete objavljene u srijedu pokazuju veliku prednost Bachelet, no one nisu uzele u obzir utjecaj što ga je na birače ostavila televizijska debata dviju kandidatkinja u utorak navečer, kao i raniju radijsku debatu održanu 6. prosinca.
Ankete pokazuju da bi bivša predsjednica Bachelet u nedjelju mogla osvojiti između 63 i 67 posto glasova, a Matthei 33 i 36 posto.