U povodu zatvaranja predstavništva HGK u Beogradu s 31. prosincem ove godine, Masnec je za Hinu ocijenio da su, otkad je 2002. predstavništvo utemeljeno, postignuti vrlo važni rezultati, ali i ukazao kako su - kao izravna posljedica ekonomske krize - u 2008. i 2009. godini slijedila zatvaranja pojedinih poduzeća.
"Dolaskom krize smanjio se i broj hrvatskih tvrtki u Srbiji, imali smo ih u jednom trenutku 225, a danas je ih 195 i mnogo ih se manje otvara jer kriza uvjetuje potrebu za smanjivanjem troškova. Zato su se mnogi odlučili za lokalne distributere jer se nije moglo uskladiti troškove s volumenom prodaje", objašnjava Masnec.
On i u idućem razdoblju ne predviđa osjetnija poboljšanja, ukazujući da će pad kupovne moći na srbijanskom tržištu "biti izuzetno veliki problem za plasman hrvatskih proizvoda u Srbiji". "Vrlo je važno imati kritičnu masu da plasirate te proizvode iako je riječ o manje-više manje dobro poznatim i prihvaćenim robnim markama i vrlo visokoj kvaliteti", kaže Masnec.
Sažimajući više od jednog desetljeća koliko je proveo na čelu predstavništva HGK u Beogradu, Masnec kaže kako je veoma zadovoljan "jer je Hrvatska, s obzirom na svoj ekonomski potencijal, dospjela među najveće investitore u Srbiji".
"Smatram iznimno važnom i činjenicu da su investitori iz Hrvatske uvijek i u cijelosti ispunjavali sve svoje obveze - i prema zaposlenicima, lokalnoj upravi, resornim agencijama ili državi. Osim toga, nemamo zabilježen niti jedan raskid investicijskog ugovora", naglašava za Hinu ravnatelj predstavništva HGK u Srbiji.
Masnec je ukazao da su u tom razdbolju djelatnici predstavništva HGK, među ostalim, bili organizatori ili suorganizatori više od 120 sajmova, suorganizatori razmjene pedesetak izaslanstava na razini HGK ili županijskih komora, odnosno regionalnih komora iz Srbije, te odgovorili na nekoliko tisuća upita hrvatskih i srpskih tvrtki s ciljem da budu "na korist i jednom i drugom gospodarstvu kako bi se robna razmjena stalno povećavala".
On kaže da je "u najbolje vrijeme robna razmjena Hrvatske i Srbije bila oko milijardu eura", ali da "povećanje ubuduće ovisi i o kupovnoj moći i o stanju naših gospodarstava".
Njegova je sugestija da obje strane mogu postići mnogo više u najmanje četiri područja u kojima još postoje uvjeti za uspješniju suradnju, metalskoj industriji, energetici, strojogradnji i poljoprivredi.
Kao ravnatelj predstavništva HGK u Srbiji posebno žali što u vrijeme kad je Beograd kupovao tramvaje nije napravljen zajednički konzorcij "Končara" i srpskih kompanija, na obostranu korist. "Nažalost, takav projekt nismo napravili... A kod takvih stvari i politika treba dati izvjesnu potporu", rekao je.
Ravnatelj predstavništva HGK u Beogradu kaže i da je u Srbiji teško biti konkurentan u kapitalnim projektima jer se ti poslovi dogovaraju bez međunarodnih tendera i na međudržavnoj razini, ukazujući na nekoliko poslova koje je Srbija na taj način ugovorila s Kinom i Rusijom i požalio se i da hrvatske tvrtke često ne mogu "proći" na javnim natječajima u Srbiji.
Odluku o zatvaranju predstavništva HGK u Srbiji s 31. prosincem 2013, donijetu u lipnju ove godine, Masnec objašnjava potrebom za smanjenjem i racionaliziranjem troškova u HGK. "Već je zatvoreno predstavništvo u Banjaluci, a sa 31. prosincem zatvorit će se i druga predstavništva u regiji - u Mostaru, Sarajevu, Prištini i Kotoru. Ostaju otvorena dva predstavništva - u Moskvi i Bruxellesu", kaže Masnec.
Nakon zatvaranja predstavništva HGK, u Srbiji će nastaviti djelovati Hrvatski poslovni klub (HPK), kao središte za razmjenu informacija i iskustava, organiziranje tribina...
"Smatram da je ovo područje Hrvatskoj i dalje iznimno važno - živjeli smo u zajedničkoj državi, poznajemo tržišta, ljudi su naučeni na neke proizvode, jezik nije prepreka....”, kaže na kraju razgovora za Hinu ravnatelj predstavništva HGK u Srbiji Goran Masnec, sugerirajući da se politika ne treba miješati gospodarstvenicima u posao, ali im mora stvoriti uvjete za uspješnu poslovnu i gospodarsku suradnju i robnu razmjenu.
Velimir Ilić