Ovakvim Zakonom o obrtu nisu riješeni glavni problemi obrtništva niti su postignuti traženi ciljevi, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika, ističu iz te komore navodeći kako niti jedna primjedba HOK-a nije prihvaćena.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kaže kako je "ovo tužan dan za hrvatsko obrtništvo".
Mjesecima upozoravamo kako novi zakonski prijedlog nije kvalitetno rješenje za očuvanje i razvoj obrtništva, no predlagač zakona nije želio čuti naš glas niti nam je dao priliku za dijalog, ustvrdio je Ranogajec.
Smatra kako će s ovakvim zakonskim rješenjem obrtnici izgubiti snažnu potpornu instituciju koja je zastupala njihove interese.
Iz HOK-a podsjećaju da su krajem prošle godine inicirali izmjene Zakona i to u dijelu odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom kako bi zaštitili članstvo od ovrha i gubitka obiteljske imovine.
U međuvremenu je Ministarstvo poduzetništva i obrta izradilo prijedlog novog zakonskog teksta koji nema veze s obrtničkom realnošću i u vezi kojeg nije prihvatilo prijedlog HOK-a kao direktno zainteresirane strane, odnosno zastupnika interesa obrtništva, navode iz obrtničke komore.
U HOK-u smatraju da će zakonsko propisivanje visine komorskog doprinosa, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, što danas iznosi 44 kune, dovesti do nemogućnosti financiranja provedbe javnih ovlasti Komore propisanih Zakonom o obrtu, a da se govori i svih drugih redovitih aktivnosti Komore.
Po mišljenju HOK-a komorski doprinos od 3 posto osnovnog osobnog odbitka (66 kuna) bio bi nužno potreban minimum za rad Komore i ispunjavanje njenih osnovnih zakonskih zadaća.