Dublin je prije tri godine zatražio hitne kredite od Europske središnje banke (ECB), Europske unije i Međunarodnog fonda (MMF) kako bi mogao uredno podmirivati financijske obveze budući da mu je zaduživanje na tržištu postalo preskupo.
Odobreno mu je 85 milijardi eura kredita.
U međuvremenu je zemlja ispunila uvjete iz programa, smanjivši proračunsku potrošnju i povećavši poreze kako bi srezali proračunski manjak i uravnotežili gospodarstvo.
"Ovo ipak nije kraj puta već kraj jako važne etape", naglasio je ministar Noonan na konferenciji za novinstvo, napominjući da su proračunski deficit i javni dug još uvijek daleko previsoki.
Stoga Irska po njemu mora ustrajati u fiskalnoj disciplini.
Irsko gospodarstvo trebalo bi iduće godine porasti oko dva posto, stopa nezaposlenosti pala je ispod 13 posto, s prošlogodišnjih 15,1 posto, i u Dublinu su uvjereni da sada mogu i bez kreditne linije koja je funkcionirala kao osiguranje od tržišnih šokova.
Zemlja je osigurala sredstva do 2015. zahvaljujući izdanju dužničkih papira u proteklih 18 mjeseci a nakon povjerenja financijskih tržišta sada mora pridobiti i ono građana.
Stoga je uz obećanje o fiskalnoj disciplini ministar Noonan kazao i da će razmotriti mogućnost smanjenja poreza na dohodak u iduća dva proračuna kako bi podupro gospodarstvo.
"Ako možemo nešto promijeniti kako bismo pomogli gospodarstvu da snažnije raste i da otvara nova radna mjesta, to ćemo i učiniti", poručio je.
Irska će tako biti prva članica eurozone koja će zaključiti program međunarodnih kredita. Portugal namjerava slijediti njezin primjer iduće godine dok Grčku i dalje pritišću ogromni problemi, među kojima je najveći gospodarska depresija.