Kako HDZ-ovi predstavnici nisu došli ni na jutrošnju sjednicu, predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) izvijestio je da su amandmani prispjeli jučer u večernjim satima, te da je HDZ uz njih priložio i primjedbe i prijedloge predsjednika RH Ive Josipovića.
"O tim smo prijedlozima raspravljali jučer, no kako nisu u formi amandmana, Odbor o njima ne može odlučivati", rekao je Grbin.
Amandmani su redom odbačeni jednoglasno, a među njima i onaj da se, uz nezastarijevanje teških ubojstava, posebno propiše nezastarijevanje ubojstava počinjenih za vrijeme totalitarnih režima.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) podsjetila je da politički motivirana ubojstva Kazneni zakon smatra ubojstvima iz niskih pobuda, odnosno teškim ubojstvima.
"Možda predlagatelj smatra da to nisu teška ubojstva, ili da je u vrijeme režima koji nisu totalitarni moguće činiti ubojstva. Zar su to domoljubna ubojstva", upitala je.
HDZ se protivi predviđenom donošenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina po proceduri kojom se donosi Ustav, a zatražili su da se iz naziva tog zakona u potpunosti izbriše riječ 'ustavni'.
"Ustavni zakon kojim se reguliraju prava nacionalnih manjina još od 1990. se donosi dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru. Htjeli ili ne htjeli, mi imamo hipoteku prošlosti i ne možemo si dopustiti da se taj zakon spušta na niži nivo", komentirao je Grbin, ocijenivši da Hrvatska s rješenjem kakvo predlaže HDZ nikad ne bi ušla u EU.
"Neke stranke kad nisu na vlasti smatraju da nemaju nikakvu odgovornost", zaključio je.
Milorad Pupovac (SDSS) HDZ je prozvao za nekonzistentnost, jer su se u obrazloženju tog amandmana pozvali na preporuke Venecijanske komisije o "neprihvatljivosti konstitucionalizacije zakonskih instituta u demokratskom društvu".
"Zašto se konstitucionalizaciji zakonskih rješenja ne protive kada je riječ o ustavnom definiranju braka", upitao je Pupovac.
HDZ je zatražio i da se briše predložena mogućnost donošenja bilo kojeg drugog zakona po ustavnoj proceduri ako tako odluči natpolovična većina svih zastupnika.
U obrazloženju tog amandmana pozvali su se na Josipovićevo upozorenje da su tako "zamislive promjene kojima bi se ograničavala temeljna ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ili pak promjene kojima bi se na ustavni rang podizala potpuno beznačajna pitanja, s nesagledivim posljedicama za koherentnost i stabilnost ustavno-pravnog sustava".
Taj je amandman odbačen bez rasprave, kao i amandmani kojima je HDZ tražio da se iz nacrta briše mogućnost regionalizacije Hrvatske, da se referendum smatra valjanim ako je na njega izišlo 50 posto birača, kad je riječ o ustavnim promjenama, 40 posto ako je riječ o promjeni organskih zakona te 25 posto ako se radi o drugim aktima te da birači bez prebivališta u Hrvatskoj mogu izabrati onoliko zastupnika koliki je njihov udio u ukupnom broju državljana RH.