Predloženim zakonom predviđa se povećanje dobne granice za umirovljenje od 2031. Dobna granica od 2031. povećavala bi se za tri mjeseca godišnje, što bi značilo da se 2038. u mirovinu ide sa 67 godina.
U konačnom prijedlogu, po riječima ministra rada i mirovinskoga sustava Miranda Mrsića, predlaže se ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika koji ima 41 godinu staža osiguranja i 60 godina života, s time da se mirovina ne umanjuje. Također, oni koji nakon stečaja tvrtke završe na Zavodu za zapošljavanje a ne zaposle se u roku od dvije godine, moći će otići u prijevremenu mirovinu, ako za to imaju uvjete, bez penalizacije. Umirovljenicima koji imaju starosnu mirovinu omogućit će se da rade do polovice punog radnog vremena i tako dobiju dodatni prihod, koji bi onda ulazio u porezni cenzus, kazao je ministar na sjednici Vlade s koje je konačni prijedlog toga zakona upućen u Sabor.
Saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo je na tematskoj sjednici većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o mirovinskom osiguranju. U raspravi je najveći broj sudionika bio mišljenja da se nije pristupilo izradi toga zakona na cjelovit i multidiscliplinaran način, već se predlagatelj rukovodio samo održivošću sustava.
Po mišljenju umirovljeničkih udruga predloženi Zakon vodi jedino računa o održivosti sustava. Također, predstavnici umirovljeničkih udruga smatraju da unatoč provedenoj javnoj raspravi i velikom broju primjedaba predlagatelj nije prihvatio gotovo ništa. Takav pristup predlagatelja ukazuje, po njihovu mišljenju, na nedostatak njegovanja partnerskih odnosa i suradnje.