Dow Jones oslabio je 0,66 posto, na 15.739 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,38 posto, na 1.775 bodova, a Nasdaq indeks 0,14 posto, na 3.998 bodova.
Klizanje indeksa treći dan zaredom posljedica je novih naznaka jačanja američkog gospodarstva. U studenome je promet u trgovini na malo porastao 0,7 posto, što je već peti mjesec zaredom kako potrošnja Amerikanaca solidno raste.
Kako svi makroekonomski podaci posljednjih tjedana ukazuju na stabilan rast najvećeg svjetskog gospodarstva i kako je početkom ovoga tjedna u Washingtonu postignut dogovor o proračunu, uklonjena su dva glavna razloga zbog kojih je američka središnja banka godinama vodila izuzetno popustljivu monetarnu politiku.
Donedavno se očekivalo da će poticajne programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, Fed početi smanjivati u ožujku iduće godine, no sada se procjenjuje da bi to mogao učiniti u siječnju, a možda čak i idućega tjedna, kada će čelnici središnje banke održati posljednju ovogodišnju sjednicu.
Fedove poticajne mjere godinama su podržavale rast cijena dionica, pa se ulagači plaše da bi njihovim smanjenjem tržište izgubilo veliku podršku.
Uz to, plaše se da bi se rast gospodarstva mogao usporiti ako središnja banka smanji dozu svježeg, jeftinog novca na financijska tržišta jer bi u tom slučaju kamate porasle, zbog čega bi moglo oslabiti kreditiranje.
Zbog te neizvjesnosti, mnogi su se ulagači odlučili na dobitonosnu prodaju dionica, ne želeći riskirati gubitak dosadašnjih prinosa u ovoj godini.
Od početka godine S&P 500 indeks porastao je, naime, oko 25 posto, što je njegov najveći godišnji skok u više od 10 godina.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 0,96 posto, na 6.445 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,66 posto, na 9.017 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 4.069 bodova.