Premda ta zemlja bogata naftom ima sve već ulogu u svjetskom gospodarstvu i regiji, to nasljeđe otežava njezinu obnovu.
Bivši članovi Sadamove stranke Baas, danas zabranjene, i dalje su isključeni iz javne službe zbog svoje prošlosti, a nasilje u zemlji najčešće se pripisuje Sadamovim pristašama i sunitskim pobunjenicima.
No, korupcija i nepotizam još su rašireni i zemlja i dalje osjeća posljedice internih i regionalnih sukoba čiji korijeni sežu u Sadamovo vrijeme.
Analitičari ističu da sunitska manjina, koja je pod Sadamom dominirala zemljom, još nije u potpunosti prihvatila da je izgubila vlast i da je došlo vrijeme šijitske većine.
Sadam Husein uhvaćen je 13. prosinca 2003., u predgrađu Dawra, gdje su ga američki vojnici pronašli skrivenog u rupi u zemlji.
Stotine tisuća ljudi, uglavnom šijiti i Kurdi, ubijene su tijekom njegova režima i ta činjenica redovito izbija na površinu u napetim odnosima između saveznih vlasti i autonomnog Kurdistana.
Sadam je vodio i rat protiv Irana, a napad na Kuvajt 1990. imao je za posljedicu međunarodne sankcije koje su iračko gospodarstvo bacile na koljena i Irak još plaća ratnu odštetu toj zemlji.
Američki i irački dužnosnici smatrali su da će Sadamovo uhićenje biti prekretnica u ratu i nanijeti težak udarac pobunjenicima, no nasilje se samo pogoršalo, kulminirajući 2006-2007.
Nakon relativnog zatišja od 2008., nasilje se ove godine ponovno rasplamsalo, potaknuto velikim nezadovoljstvom sunita koji se osjećaju marginaliziranima i redovito prosvjeduju već gotovo godinu dana.
"Proteklo desetljeće bilo je desetljeće promjena, probudilo je nade", kazao je Bašar Hana, 40-godišnji prevoditelj. "Nažalost, promjene nisu bile na visini onoga što su ljudi željeli."
Kao i za vrijeme Sadama, gospodarstvo guše troma birokracija i korupcija. Irak je na sedmom mjestu po korupciji u svijetu, po ocjeni Transparency Internationala. Javne usluge još su daleko od predratnih razina, nezaposlenost je jako visoka, a prihodi od obnovljenog izvoza nafte ne raspoređuju se pravedno.
"Nakon deset godina, sve je u ruševinama", rekao je Ihsan al-Šamari, profesor politologije na Sveučilištu u Bagdadu, ocjenjujući da je novi demokratski sustav postigao minimalne rezultate.
Pobornici vlade ističu napredak na području slobode izražavanja i vjerskih sloboda od pada Sadamova režima.
Milijuni šijita okupljaju se sada na obredima u svojim svetim gradovima što im je za diktature bilo zabranjeno, a kritike vlade, koje Sadam nije tolerirao, sada su relativno česte u medijima i na internetu.
"U odnosu na Irak iz 2002-2003, to je velik zaokret", rekao je šijitski zastupnik Sami al-Askari, ističući kao pozitivne promjene "slobodu, demokraciju i zapošljavanje." "No, prelazak društva s jednog režima na drugi nije lagan."