Sve veći broj iznimno ubojitih napada od početka godine potiče bojazan od povratka nasilja kakvo je zahvatilo zemlju 2006. i 2007. kada su se sukobili suniti i šijiti, pri čemu je poginulo više tisuća ljudi.
Ti su napadi nagnali iračke vlasti, koje se čine bespomoćnima pred tim krvoprolićem, da zatraže pomoć Sjedinjenih Država kako bi se ono privelo kraju.
No osim nekoliko priopćenja UN-a i američkog State Departmenta u kojima se osuđuje nasilje, reakcija međunarodne zajednice je ostala slaba.
Iračke vlasti su veoma zabrinute zbog širenja skupina povezanih s Al Kaidom koje su ohrabrene sukobom u susjednoj Siriji i optužuju sunitske pobunjenike bliske ekstremističkoj mreži za većinu atentata.
Vlasti pokušavaju uvesti mjere kao što su ograničenje prometa u Bagdadu, pozivi vlasnicima barova da uvedu nove sigurnosne norme i slično, ali nasilje ne jenjava.
Od početka godine više od 6.100 ljudi je izgubilo život u napadima, po službenim podatcima.
Ministarstva zdravstva, unutarnjih poslova i obrane objavila su u nedjelju podatke o žrtvama u studenome: poginulo je 948 ljudi, među kojima 852 civila, 53 policajca i 43 vojnika.
Taj broj je u laganom padu u odnosu na listopad kada su poginule 964 osobe. Taj je mjesec bio najsmrtonosniji u Iraku od travnja 2008.
Analitičari i strani diplomati suglasni su u mišljenju da vlada ne uspijeva ukloniti nezadovoljstvo sunitske manjine koja tvrdi da ju diskriminira vlada Nurija al-Malikija u kojoj prevladavaju šijiti.
U priopćenju objavljenom u nedjelju, izaslanik UN-ova glavnog tajnika za Irak Nikolaj Mladenov pozvao je iračke vlasti "da odmah počnu provoditi mjere kako bi pronašlo i kaznilo krivce za te zločine i osigurala sigurnost svih građana".