Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš rekla je da zakon donosi niz novina među kojima je uvođenje instituta zajamčene minimalne naknade te objedinjuje četiri dosadašnje naknade (produženu novčanu naknadu, pomoć za uzdržavanje te dvije opskrbnine).
"Sukladno predloženom zakonu Vlada će prema raspoloživim sredstvima uredbom propisivati visinu osnovice za utvrđivanje zajamčene minimalne naknade. Prema sadašnjim izračunima to je 800 kuna, što je značajno povećanju u odnosu na dosadašnjih pet stotina", naglasila je Sporiš.
Rekla je i da je uvođenje instituta zajamčene minimalne naknade prvi korak u pravcu uvođenja jedinstvenog novčanog centra, a zajamčena minimalna naknada bila bi prva naknada koja će se u njemu isplaćivati.
Sporiš je istaknula kako je važno i što će se informatizacijom sustava socijalne skrbi i umrežavanja tog sustava s drugim sustavima smanjiti administrativne procedure te pojednostaviti postupak priznavanja i ostvarivanja prava. "Informatizacija je nužan preduvjet za uspostavu ureda sve na jednom mjestu te kako bi se utjecalo na usmjeravanje socijalnih naknada prema onima kojima je najpotrebnije", kazala je.
Navela je i da se predloženim zakonom na više načina potiče radna aktivacija nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći te definira i najveći iznos zajamčene minimalne naknade tako da ne može prelaziti iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj. Zajamčena minimalna naknada limitirana na 2.900 kuna, kazala je.
Tijekom rasprave Ivan Šuker (HDZ) upozorio je da taj zakon neće biti pravičan ako se jasno ne definira imovinski cenzus te uspostavi središnji registar. "Bez središnjeg registra i definiranja imovinskog cenzusa opet će se lutati", rekao je Šuker upozorivši na nepovezanost državnih službi iako za to postoje informatičke pretpostavke.
Na važnost pitanja kako će se određivati mirovinski cenzus upozorio je i Branko Vukšić (Hrvatski laburisti). "Što znači imovinski cenzus i kako će to Vlada riješiti", upitao se. Naveo je kako je, po rezultatima istraživanja, svaki treći građanin Republike Hrvatske siromašan i treba mu pomoć.
Navodeći kako će SDP podržati novi zakon, Tatjana Šimac Bonačić rekla je da on uvodi više reda u pravednost socijalne pomoći te se njime sustav socijalne skrbi još više približava korisniku. "Novim promjenama u novčanim naknadama, socijalnim uslugama i statusnim promjenama uvodi se više reda u pravednost socijalne pomoći", kazala je. Šimac Bonačić rekla je da će se objedinjavanjem novčanih naknada smanjiti admnistracija, jer se do sada "od velike administracije nije vidio čovjek".
Također, dodala je, zakonom će se smanjiti mogućnost manipulacije socijalnom pomoći. Potporu zakonu dali su i klubovi zastupnika HNS-a, HSU-a i zastupnici nacionalnih manjina.
Da će do glasovanja u petak još odlučiti hoće li poduprijeti zakon ili ne, rekao je Boro Grubišić (HDSSB). Upozorio je da će, ako Hrvatska gospodarski ne krene naprijed, biti sve više korisnika socijalne skrbi za koje neće biti dovoljno financijskih sredstava. "Možete vi pisati zakona o socijalnoj skrbi koliko hoćete ako gospodarstvo ne krene naprijed", rekao je Grubišić.
Sabor je završio današnji rad, a nastavlja sutra u 9,30 sati.