Habulin je rekao kako je biti na čelu Saveza velika čast, ali i obaveza, najavivši ustrajan rad na ostvarenju programskih aktivnosti, a u tome, dodao je, očekuje potporu članstva. Zahvalio je dosadašenjem vodstvu na čelu s Ratkom Maričićem na uspješnom vođenju Saveza.
Habulinovim izborom (rođen 1957.) potvrđeno je opredjeljenje za pomlađivanjem vodstva, a Josip Milat (1938.) sa samo jednim glasom više u drugom je krugu u izboru za zamjenika predsjednika pobijedio kandidatkinju Ivu Marčetić (1982.).
Milat je u raspravi, referirajući se na aktualna zbivanja, ustvrdio kako crkva sve više otvoreno postaje "propagator fašizma" te se založio za reviziju ugovora Hrvatske s Vatikanom i pozvao vlast da djeluje u skladu s Ustavom.
I nekadašnji predsjednik Saveza Ivan Fumić založio se za prestanak financiranja "prebogate katoličke crkve" te za uvođenje vjerskog poreza, ustvrdivši da crkva sve više djeluje politički, a ne vjerski. Po njegovim riječima, referendum o braku i zahtjev za referendumom protiv ćirilice u Vukovaru "potječe s Kaptola".
Dosadašnji predsjednik Ratko Maričić upozorio je da Hrvatskoj i Europi prijeti opasnost od fašističkih i nacističkih ideja koje, kako je rekao, potiču od nedemokratskih snaga kojima se treba odlučno suprotstaviti. Antifašističke snage u državi, naglasio je, treba organizirati kako bi svrsishodnije djelovale u zaštiti demokracije i slobode.
Sudionici skupštine su oštro zamjerili državnom vodstvu što se nisu odazvali pozivu na Skupštinu, budući da ih je predstavljala tek izaslanica ministra branitelja Milena Horvat.
U raspravi je kandidat za zamjenika predsjednika Saveza Jovan Vejnović istaknuo kako treba biti odlučniji u reakciji na napade na Ustav, ograničavanje različitosti i druge, kako je rekao, opasne tendencije kao što su neofašizam i povijesni revizionizam.
Na skupštini su usvojene izmjene Statuta, programski zadaci u idućem razdoblju te iniciativa o okupljanju antifašističkog foruma.