Diplomati bi trebali na privatnim sastancima u Beču ovaj tjedan dogovoriti reviziju Wassenaarskog sporazuma (Wassenaar Arrangement) kako bi se u njega uključile nove kontrole složenog softwarea za nadzor, hakiranje i kriptografiju. Među 41 države potpisnice sporazuma su SAD, Rusija, Japan, Francuska i Njemačka. Hrvatska mu je pristupila 2005.
Britanska vlada predvodi tu inicijativu, jedan od prvih međunarodnih pokušaja da se suzbije "kibernetičku proliferaciju", problem koji sve više zabrinjava mnoge zapadne obavještajne stručnjake.
Uspije li se u tome, revidirane odredbe Wassenaarskog sporazuma, koji od 1996. regulira izvoz konvencionalnog naoružanja i osjetljive robe i tehnologije dvostruke, mirnodopske i vojne, namjene, gotovo će sigurno ubrzo pratiti oštre europske mjere za kontrolu osjetljivih kibernetičkih tehnologija, smatraju stručnjaci.
Kibernetički sigurnosni software i hardware jedno je od najbrže rastućih područja sigurnosne industrije, no prodaju i korištenje mnogih privatno razvijenih tehnologija za sada prate samo pojedine države na ad hoc osnovi.
Britanska vlada procjenjuje da je to tržište u svijetu vrijedno 123 milijardi britanskih funti, a raste godišnjom stopom od 10 posto.
"Kibernetička sigurnosna tehnologija je u mnogočemu poput utrke u naoružanju", rekao je David Livingstone iz Chatham Housea, londonskog think tanka za međunarodne odnose. "Ulažete i razvijate nešto i tada netko na drugoj strani odgovori. Želite usporiti kako brzo vaš neprijatelj razvija jednake tehnologije."
"S obzirom na međunarodnu prirodu ovog problema, smatramo da će međunarodno dogovoreno rješenje biti najbolji odgovor", rekao je glasnogovornik britanske vlade.