Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kazala kako je Hrvatska od 1. srpnja potpuno preuzela europsku carinsku i trgovinsku politiku i tada se kumuliralo dosta negativnih utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju, jer su pale carinske zaštitne barijere prema proizvodima iz EU, a koje su na pojedine proizvode iznosile između 20 i 30 posto.
Podsjetila kako su se bitno promijenili uvjeti plasmana naših proizvoda u zemlje CEFTA-e, gdje se pregovori između EU i tih zemalja i dalje vode na tjednoj razini, a Hrvatska je imala povoljne trgovinske sporazume s nekim zemljama izvan EU, gdje je pristupanjem u EU također došlo do pogoršanja uvjeta.
Hrvatska će svoju poljoprivrednu politiku u dijelu koji se odnosi na korištenje europskih fondova početi provoditi od 1. siječnja iduće godine, a doprinos iz proračuna EU za izravne potpore postupno će rasti i maksimum će dosegnuti 2022. godine.
Blažić je ocijenila kako će nakon početnog negativnog šoka tijekom idućih godina, kroz ulaganja koja pruža zajednička poljoprivredna politika, naša proizvodnja postajati sve konkurentnija.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sandra Petrović-Jakovina ocijenila je kako Hrvatska ima šansu u plasmanu tradicionalnih proizvoda, gdje je konkurentna, za razliku od proizvodnje pšenice i mlijeka, dodavši kako je zajednička poljoprivredna politika važna za EU budući da se 38 posto proračuna EU izdvaja za poljoprivredu.
Direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić upozorio je kako Hrvatska još uvijek nema potrebne strateške dokumente kao što su strategije, operativni programi i nacionalni strateški referentni okviri, pa se stoga još uvijek ne mogu raspisati natječaji temeljem kojih bi poljoprivrednici, kao krajnji korisnici, dobili sredstva iz europskih fondova.
U izjavi novinarima Blažić je kazala kako Ministarstvo poljoprivrede priprema sve potrebne dokumente, da je program ruralnoga razvoja u najvećoj mjeri dovršen, a sadrži strateške analize i programe koji se odnose na razvoj pojedinih dijelova poljoprivrede.