Pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Ines Androić Brajčić izvijestila je da je u registru trenutno popisano 11.000 javnih zgrada koje bi mogle biti obuhvaćene programom energetske obnove po kojem Hrvatska, od 1. siječnja 2014., svake godine treba obnoviti tri posto javnih zgrada.
Na to nas, dodala je, obvezuje i EU zakonodavstvo, odnosno EPBD direktiva o energetskim svojstvima zgrada koju ne smijemo prekršiti jer bi mogli biti kažnjeni. Dobrobit i uštede su očite pa će se energetskom obnovom 200 zgrada potaknuti investicije od 400 milijuna kuna, smanjiti potrošnja energije 30 do 60 posto i emisija CO2 za 2.500 tona godišnje.
Androić Brajčić je najavila da će do kraja godine Vlada donijeti program energetske obnove stambenih zgrada, a u tijeku je izrada takvog programa i za komercijalne zgrade.
Svi koji žele energetski obnoviti obiteljsku kuću mogli bi dobiti poticaje za obnovu vanjske ovojnice (fasade), za korištenje obnovljivih izvora energije (sunčanih toplinskih kolektora, ugradnju dizalica topline i peći na biomasu) i za zamjenu sustava grijanja.
U stambenim zgradama poticat će se energetski pregledi i cerificiranje zgrada, izrada projektne dokumentacije za obnovu zgrade, povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice i uvođenje individualnog mjerača potrošnje toplinske energije.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nastojat će da ti programi budu prioritet za financiranje iz strukturnih fondova EU, naglasila je.
Dirk Kalusa, savjetnik njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i tehnologije, kaže da u Njemačkoj ne žele samo uštedjeti energiju već i reorganizirati strukturu opskrbe energijom, pa tako do 2022. žele ugasiti zadnju nuklearku (osam ih je isključeno, preostalo je još 11) i to nadoknaditi korištenjem obnovljivih izvora energije - 35 posto do 2020. i 60 posto do 2050.
U proteklih 20 godina potrošnja energije u EU je u porastu, a procjenjuje se da će od 2010. do 2040. potrošnja porasti 56 posto, pa će EU i dalje biti vezana za fosilne energente.
"U transportu se troši 28 posto energije, u industriji 31 posto, a u zgradarstvu 40 posto energije, od čega 85 posto za grijanje i toplu vodu. Zato je važna energetska bilanca svake zgrade", naglasio je.
Na simpoziju u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore predstavnici sedam njemačkih tvrtki iskazali su interes za hrvatske stručnjake, proizvode i tvrtke te zajedničku suradnju u projektiranju energetski učinkovitih zgrada i njihovoj obnovi, te na ugradnji dizalica topline, sustava grijanja, klimatizacije ventilacije i solarnih sustava.