Operativna dobit (EBIT) Carlsberga prije obračuna posebnih stavki pala je u tromjesečju od srpnja do rujna na 3,43 milijarde kruna, s 3,6 milijardi koliko je iznosila u istom razdoblju lani. Prihodi grupe pali su za 4,5 posto, na 17,97 milijarde kruna.
Prihodi u istočnoj Europi pali su 21 posto, znatno više nego što se očekivalo, dok je prodaja u Aziji stagnirala, a očekivao se njezin rast za 10 posto. Organski neto prihodi porasli u Aziji u trećem tromjesečju osam posto, ali su na njih negativno utjecali valutni tečajevi, tumače u Carlsbergu.
Poput konkurencije, i četvrti po velični svjetski proizvođač piva proširio se na tržišta u razvoju kako bi nadoknadio usporavanje rasta u zapadnoj Europi. U međuvremenu su na rusko tržište utjecale vladine mjere za suzbijanje zloupotrebe alkohola.
Izvršni direktor Carlsberga Jorgen Buhl Rasmussen rekao je da je grupa zadovoljna što je uspjela povećati prihode s obzirom na uvjete a zadržala je i solidan tržišni udio.
Carlsberg ima najveći tržišni udio u manjim azijskim zemljama poput Nepala, Laosa i Šri Lanke ali ga na većim tržištima zasjenjuju veći konkurenati. Tako u Kini, najvećem svjetskom tržištu piva po obujmu prodaje, dominira SABMiller dok je u Indiji, Maleziji i Indoneziji tržišni lider Heineken.
Carlsberg je ipak potvrdio godišnje financijske smjernice pa i dalje očekuje stabilnu operativnu dobit od oko 10 milijardi danskih kruna (1,8 milijardi dolara) i otprilike petpostotni rast prilagođene neto dobit u odnosu na prošlogodišnjih 5,6 milijardi kruna.