Uz napomenu da rasprava o tom strateškom dokumentu traje već gotovo dva mjeseca i završit će 15. studenoga, u večerašnji razgovor sažetim predstavljanjem Strategije uveo je profesor Neven Budak, voditelj Nacionalnoga vijeća za izradu te strategije.
Istaknuo je da Strategija obuhvaća cijeli obrazovani sustav, tzv. obrazovnu vertikalu i znanost te koncept cjeloživotnog učenja koji u Hrvatskoj nije razvijen. S tim u vezi dodao je da je u Hrvatskoj samo 2,4 posto osoba u dobi od 24 do 64 godina uključeno u obrazovanje odraslih, a u europskim zemalja uključeno ih je između 20 i 40 posto.
Budak je objasnio da je cilj Strategije omogućiti svima jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, te da se znanost ne usmjerava isključivo na postizanje vrhunskih rezultata već da oni budu relevantni i za Hrvatsku.
U prilogu raspravi profesor i saborski zastupnik SDP-a Gvozden Flego izrekao je načelno da Strategiji, ali i ukazao na to da bi trebala biti dodatno orijentirana na provedbene aktivnosti ili radnu obvezu, i to posebno onu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Smatra kako mjerodavno ministarstvo nije napravilo analizu stanja sustava koja bi dala jasnu polaznu točku i time definirala smjer koji će se doći do optimalnoga rješenja. Sustav obrazovanja smatra pak izrazito neujednačenim, a kao primjer naveo je veliku neujednačenost u financiranju velikih sveučilišta, među kojima je, rekao je, daleko najzapostavljenije Sveučilište u Zagrebu.
Flegin kolega profesor i saborski zastupnik Josip Kregar primjetio je kako se rasprave o Strategiji vode u zatvorenome krugu istomišljenika dodavši kako će glasovati za Strategiju te da osobno smatra profesora Budaka pravim čovjekom na pravome mjestu. Ipak za njega je Strategija preopsežna, a njezin nedostatak vidi u tome što robuje prirodoznanstvenom konceptu traženja uzroka i posljedica.
I dok Kregar smatra kako sadašnje hrvatsko gospodarstvo ne treba znanost, Ivica Smojver sa zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje istaknuo je da sveučilišne i znanstvene institucije trebaju biti pokretači reindustrijalizacije Hrvatske.
Profesor Ignac Lovrek, s Fakulteta eletrotehnike i računarstva istaknuo je važnost donošenja Strategije kako bi Hrvatska do 2020. godine, odnosno u sedmogodišnjem razdoblju od ulaska u Europsku uniju, maksimalno iskoristila sredstva pristupnih fondova.