LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da će se 20. studenoga u Zagrebu sastati s hrvatskom ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Vesnom Pusić, a razgovarat će o pitanju devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Razgovarat ćemo i o tome kako dvije strane razumiju u ožujku zaključeni memorandum o Ljubljanskoj banci, rekao je Erjavec za Slovensku tiskovnu agenciju STA. "Za Sloveniju je sasvim jasno da se radi o međunarodnom ugovoru budući da su memorandum potpisali predsjednici vlada", rekao je Erjavec. "U memorandumu jasno piše da do konačnog rješenja, u okviru sukcesijskih pitanja, postupci protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) na hrvatskim sudovima miruju, no kao što se vidi to nije slučaj", rekao je Erjavec. Erjavec je u nedjelju, komentirajući odluku suca Općinskog suda u Zagrebu da se nastavi postupak protiv LB-a i NLB-a na tom sudu u slučaju tužbe koju je zbog tzv. prenesene štednje hrvatskih štediša bivše Ljubljanske banke Zagreb pokrenula Privredna banka Zagreb (PBZ), rekao da je iznenađen tumačenjima da se u slučaju memoranduma iz Mokrica, koji su 11. ožujka potpisali Zoran Milanović i Janez Janša, ne radi o međunarodnom ugovoru nego o međunarodno-pravnom dokumentu, zbog čega postupak neće biti zaustavljen nego nastavljen.
"Čak i u slučaju da bi presude na hrvatskim sudovima oko Ljubljanske banke bile pravomoćne, ne bi se mogle provesti jer će Slovenija inzistirati na memorandumu iz Mokrica", rekao je Erjavec.
BUKUREŠT - Hrvatska i Rumunjska smatraju da zemlje jugoistočne Europe trebaju ubrzati proces pristupanja EU-u i spremne su im pomoći na tom putu, izjavio je u ponedjeljak u Bukureštu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. "Zajednički smo konstatirali da jugoistok Europe, prema našim ocjenama, treba ubrzati proces pristupanja EU-u, a da će i Rumunjska i Hrvatska svoja iskustva, znanja i sposobnosti staviti na raspolaganje susjednim zemljama kako bi prema svojim potrebama i željama mogle ići u taj proces što spremnije", rekao je Leko u izjavi za novinare nakon sastanka sa svojim domaćinom, predsjednikom Zastupničkog doma rumunjskog parlamenta Valeriuem Stefanom Zgoneom. Leko boravi u dvodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj. "Naše zajedničko iskustvo, iskustvo Hrvatske u procesu pristupanja EU, jako su važni za zemlje koje također žele postati članice", kazao je novinarima predsjednik rumunjskog zastupničkog doma. "Naša je želja da uskladimo stavove kako bi pomogli zemljama koje žele biti ili su već u procesu pristupanja EU."
MOSTAR - Hrvatski svjetski kongres (HSK) nije isključio mogućnost građanskoga neposluha u slučaju primjene strogih odredbi Zakona o prebivalištu RH koji predviđa oduzimanje osobnih iskaznica i financijske kazne za hrvatske državljane koje su fiktivno prijavljeni na adresama u Hrvatskoj ocjenjujući da na taj način Hrvate izvan domovine vlast "svodi na razinu turista". "Ako bude tako kako se u javnosti dosad percipirao ovaj zakon, mi u HSK razmišljamo o pasivnom otporu i pozivu svima na građansku neposlušnost u ovoj stvari", stoji u izjavi za javnost glasnogovornika HSK-a fra Šimuna Šite Ćorića, dostavljene u ponedjeljak medijima u Mostaru. U toj se izjavi najavljuje otpor ove institucije prema primjeni Zakona o prebivalištu ne sporeći pri tome pravo državi da provjerava lažna prebivališta. "Svesrdno podržavamo borbu protiv lažnih prebivališta i potičemo na žurno uredno sređivanje biračkih popisa. Ali svi znamo da zbog toga statistički malog broja zloporaba nije pravedno kažnjavati i odbijati od domovine stotine tisuća hrvatskih građana", navodi se u pismu. Po obavijesti MUP-a Hrvatske sve osobe koje ne žive na prijavljenim adresama, bilo da se radi o onima koji su odselili na neku drugu adresu u Hrvatskoj ili izvan zemlje, dužni su do 29. prosinca ove godine dostaviti policiji ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu podatke o tome. Ne postupe li prema odredbama Zakona o prebivalištu koji je donesen prošle godine mogu se suočiti s financijskim kaznama i oduzimanjem osobne iskaznice.
SARAJEVO - Više od polovice stanovništva Bosne i Hercegovine živi na granici siromaštva, a gotovo 20 posto mladih je i ispod te granice, upozorili su u ponedjeljak voditeljica ureda UNICEF-a u BiH Florance Bauer i posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen pozvavši predstavnike vlasti u toj zemlji da poduzmu hitne mjere kako bi se poboljšao sustav socijalne zaštite.Sudjelujući u Sarajevu na konferenciji posvećenoj koordiniranju nastojanja za uspostavu učinkovitijeg sustava socijalne zaštite koji bi pratio politiku što je na tom planu zagovara Europska unija, Bauer je iznijela procjene koje govore da u BiH 58 posto stanovništa živi na ivici siromaštva pri čemu je posebice zabrinjavajući veliki udio djece u toj kategoriji.Sorensen je pak istaknuo kako će EU s 4,5 milijuna eura podržati izradu i provedbu strategije bolje socijalne zaštite u zemlji. Dodao je i kako je umjesto pretjeranog politiziranja potrebno povesti više računa o činjenici da u BiH danas 20 posto mladih živi u uvjetima siromaštva."Upravo to su činjenice na koje se političari trebaju fokusirati", kazao je Sorensen. Ministar civilnih poslova Bih Sredoje Nović najavio je kako će u idućem razdoblju posebna pozornost biti posvećena poboljšanju uvjeta za predškolsko obrazovanje te na djecu s ruralnih područja kao i onu s posebnim potrebama.
NAIROBI - Kenijski sud optužio je u ponedjeljak četvoricu Somalaca za pomaganje militantima al Kaide u napadu na trgovački centar u Nairobiju u kojem je poginulo 67 ljudi. Zasad se malo zna o tome kako je napad u rujnu organiziran i kako su napadači četiri dana odolijevali kenijskim snagama sigurnosti. Odgovornost za napad preuzela je somalijska islamistička skupina al Šabab. Sva četvorica službeno su prema kenijskom protuterorističkom zakonu optužena za sudjelovanje u terorističkom činu, a među ostalim optužbama su pomaganje i skrivanje napadača te korištenje lažnih dokumenata.
SANA -Posebni izaslanik UN-a u Jemenu, Džamal Benomar u ponedjeljak je izvijestio kako je između šijita i sunitskih fundamentalista koji se od 30. listopada bore na sjeveru zemlje dogovoren novi prekid vatre, što je presedan koji se nije očekivao. "Nakon intenzivnog angažmana kod obiju strana postignut je dogovor o prekidu vatre. Međunarodni Crveni križ uspio je dogovoriti evakuaciju ranjenika iz tog područja", rekao je Benomar na konferenciji za novinare, dodavši kako je riječ o više desetaka ranjenih. Također je kazao kako je predsjednik Abd Rabo Mansur Hadi onamo poslao zrakoplov da bi se lakše evakuirali teško ozlijeđeni ranjenici. Glasnogovornici obiju sukobljenih strana izvijestili su da su još noćas trajali siloviti sukobi u kojima je smrtno stradalo najmanje 100 ljudi. Sukobi u Damadžu, enklavi koju drže sunitski fundamentalisti u pokrajini Sadi, uporištu šijita, traju od 30. listopada. Počeli su kad su šijiti pokrenuli napad na džamiju u kojoj su se nalazili suniti. Oni optužuju sunitske ekstremiste da su središte Damadža pretvorili u pravu vojarnu u kojoj se nalaze tisuće naoružanih stranih vojnika. Jemenski vojni dužnosnik još u petak je izvijestio da su dvije strane prihvatile prijedlog o prekidu vatre, no informacija je ostala bez odjeka, budući da su se borbe nastavile. Sektaški sukobi između dviju strana u Damadžu doveli su u pitanje angažman oko nacionalnog izmirenja u Jemenu, zemlje koja graniči s naftom bogatom Saudijskom Arabijom i uporištem jednog od najaktivnijih Al Kaidinih ogranaka u kojemu Washington želi potaknuti stabilnost.
DŽAKARTA - Zbog treće erupcije u tri mjeseca vlasti su evakuirale stotine seljaka s indonezijskoga otoka Sumatre, objavljeno je u ponedjeljak. Iz planine Sinabung od nedjelje se diže stup dima visok sedam kilometara, pa je evakuirano stanovništvo u radijusu od tri kilometra. Vojska je pomogla u evakuaciji 1293 osobe iz četiriju sela oko vulkana, 88 kilometara od pokrajinskoga glavnog grada Medana. Očekuje se rast broja evakuiranih, a zasad nema podataka o stradalima. Kad je taj vulkan u rujnu počeo pokazivati znake aktivnosti, evakuirano je 14 tisuća ljudi. Sinabung je jedan od gotovo 130 aktivnih vulkana Indonezije koja je na 'Pacifičkome vatrenom prstenu'. Najgora erupcija u zadnje vrijeme dogodila se krajem 2010. Tada je Metrapi, vulkan u blizini gusto naseljenoga grada Jogjakarte ubio više od 350 ljudi.
KAIRO - Svrgnuti egipatski predsjednik Mohamed Mursi oštro se u ponedjeljak branio na početku suđenja u Kairu, izvikujući "Dolje vojna vlast!" i nazivajući se jedinim "legitimnim" predsjednikom. Mursi, kojega je vojska svrgnula u srpnju nakon masovnih prosvjeda protiv njega, doimao se ljutitim i često je prekidao ročište pozivajući suca da odbaci slučaj. Protivnici egipatske vlade koju podupire vojska kažu da je suđenje dio kampanje za slamanje Mursijeva pokreta Muslimansko bratstvo i ponovnu uspostavu policijske države. To je drugi put u posljedje dvije godine da je svrgnuti predsjednik izveden pred sud u Egiptu, državi koja prema kritičarima vlade klizi u autoritarnu vlast.Televizija suđenje nije prenosila, a novinarima je zabranjen unos telefona u sudnicu u zgradi policijske akademije u Kairu. Mursi, odjeven u plavo odijelo i smješten u kavez, pokretom ruke karakterističnim za Muslimansko bratstvo izrazio je gađenje prema upadu snaga sigurnosti u prosvjedni kamp u kolovozu. "Ovo suđenje je nelegitimno!", rekao je Mursi tražeći od suca da prekine suđenje. Postupak će se nastaviti 8. siječnja. Zabranjeno Muslimansko bratstvo najavilo je da neće prekidati prosvjede kojima od vojne vlasti traži da Mursija vrati na položaj. No, jake mjere sigurnosti diljem zemlje jasan su podsjetnik na obračun u kojemu su ubijene stotine i uhićene tisuće Mursijevih pristaša.
BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak predložila niz mjera kako bi se smanjila uporaba plastičnih vrećica, a države članice po tom prijedlogu bi imale na raspologanju niz mjera od uvođenja pristojbi na uporabu tih vrećica do njihove zabrane, što je ranije smatrano protuzakonitim. Komisija je predložila promjenu direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, a glavne promjene se odnose na uvođenje obveza za države članice da donesu mjere za smanjenje uporabe plastičnih vrećica tanjih od 50 mikrona, koje se najčešće koriste jednokratno, a te mjere mogu uključivati uvođenje nameta na uporabu vrećica, donošenje nacionalnih ciljeva smanjenja i ograničenja stavljanja na tržište te zabranu korištenja. "U Europi svake godine preko 8 milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad, što uzrokuje golemu štetu okolišu. Neke su države članice u pogledu smanjenja uporabe plastičnih vrećica već postigle izvrsne rezultate. Kad bi i ostali slijedili njihov primjer, mogli bismo smanjiti ukupnu potrošnju u Europskoj uniji za čak 80 posto”, rekao je povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik. Lagane plastične vrećice, koje se najčešće koristi jednokratno, mogu trajati stotinama godina, što predstavlja veliki globalni problem kojim su najviše ugroženi morski ekološki sustavi i životinje poput riba i ptica.
SARAJEVO - Slabiji potres zabilježen je u ponedjeljak ujutro na području Srebrenice u istočnoj Bosni, objavio je tijekom dana Seizmološki zavod entiteta Republika Srpska. Navedeno je kako je potres bio snage 2,9 po Richteru, dok je u epicentru njegova snaga procijenjena na četiri stupnja Mercalllija. Seizmološki uređaji potres u registrirali nešto poslije 4 sata. Ovakvi potresi, kako je istaknuto, ne mogu izazvati oštećenja na objektima.
RIJAD - Američki državni tajnik John Kerry u ponedjeljak je za vrijeme posjeta Saudijskoj Arabiji istaknuo da je ta zemlja iznimno važan saveznik SAD-a. Kerry, koji se nalazi na turneji po regiji, u ponedjeljak ujutro se sastao s ministrom vanjskih poslova Saudijske Arabije, a tijekom dana predviđen je i njegov razgovor s kraljem Abdulahom.
"Pred nama su razgovori o vrlo važnim pitanjima kako bismo bili sigurni da se saudijsko-američki odnosi odvijaju normalno, odnosno da se kreću naprijed te da se bavimo stvarima koje moramo privesti kraju", rekao je Kerry u američkom veleposlanstvu u Rijadu. Odnos Washingtona sa Saudijskom Arabijom ključan je za regiju suočenu s promjenama i izazovima, od tranzicije u Egiptu do građanskog rata u Siriji. "Saudijci su nam svima iznimno važni. Saudijska Arabija uistinu je igrač više lige u arapskom svijetu zajedno s Egiptom", kazao je. Vlasti Saudijske Arabije, glavnoga arapskog saveznika Washingtona, gnjevne su jer smatraju da je vanjska politika Obamine administracije neuvjerljiva budući da Izraelcima dopušta nastavak izgradnje naselja na palestinskim teritorijima te nastavak sukoba u Siriji. Zabrinutost stanovništva djelomično je utemeljena i na strahovanju da bi potezi Baracka Obame da se smanje napetosti s Iranom, glavnome regionalnom neprijatelju Rijada mogli pružiti mogućnost proširenja utjecaja na arapske zemlje.
DUBAI - Tisuće Iranaca uzvikuju "Smrt Americi" jer je u ponedjeljak 34. godišnjica zauzeća američkog veleposlanstva, a promatrači to smatraju izazovom umjerenom predsjedniku Hasanu Rohaniju koji želi ublažiti napet odnos sa službenim Washingtonom i riješiti nuklearni spor. Skup ispred nekadašnjeg kompleksa američkog veleposlanstva godišnji je ritual u Iranu, ali ove je godine važniji jer je neka vrsta barometra tvrdolinijaškog neslaganja s Rohanijem i njegovim diplomatskim otvaranjem prema Zapadu, nakon osam godina sukoba pod njegovim prethodnikom Mahmudom Ahmadinedžadom. Iran je počeo razgovore sa svjetskim silama ne bi li se mirno riješio spor oko nuklearnog programa, a Rohani je za svoj pomirljiv pristup dobio potporu i od vjerskoga vođe ajatolaha Alija Hamneija. Ali to nije spriječilo gomilu da se okupi kraj bivšega veleposlanstva koje su lokalni mediji nazvali "špijunsko gnijezdo", i da s protuameričkim transparentima izvikuje "Smrt Americi, što je standardan poklič od 1979, i islamske revolucije. Prijenos na državnoj televiziji pokazao je da je riječ o nekoliko tisuća ljudi, te da su zidovi zgrade prekriveni velikim plakatima kojima se prikazuju brojne navodne američke prijevare. Opsada veleposlanstva 1979. počela je kad su, deset mjeseci nakon pada američkoga saveznika šaha Reze Pahlavija, studenti upali zgradu i uzeli 52 ljudi za taoce. Ukupno je trajala 444 dana, i odonda SAD i Iran nemaju diplomatske odnose. Nakon 34 godine obostrane hladnoće i neprijateljstva, nakon rujanske Opće skupštine Ujedinjenih naroda kratko su telefonski razgovarali Rohani i američki predsjedik Barack Obama, što su mnogi Iranci pozdravili, ali konzervativci su i dalje sumnjičavi.