Prema sporazumu o normalizaciji, potpisanom u travnju u Bruxellesu, predviđeno je da se općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova integriraju u kosovski pravni sustav te da tamošnji Srbi sudjeluju na lokalnim izborima. Riječ je o prvim izborima koji će se održati na cijelom teritoriju Kosova od proglašenja kosovske neovisnosti 2008. godine. Smatra se da će izbori biti svojevrstan test za obje strane koji će pokazati njihovu spremnost na normalizaciju odnosa i voditi procesu njihova daljnjeg priključivanja Europskoj uniji.
Srbija bi samo nekoliko tjedana nakon ovih izbora trebala dobiti konačan datum za pokretanje pregovora o članstvu u EU, što se očekuje krajem prosinca ili početkom siječnja. Smatra se da se ovim izbornim procesom i formalno dokidaju paralelne srbijanske institucije na Kosovu, što je jedno od najvažnijih pitanja implementacije sporazuma o normalizaciji, a sudjelovanje Srba na izborima konačno bi značilo uključivanje općina sa srpskom većinom u kosovski pravni i politički sustav. Sporazumom se predviđa i uspostava zajednice općina sa srpskom većinom.
Srbijanski politički vrh pozvao je u više navrata kosovske Srbe da što masovnije sudjeluju u izborima ističući da time osiguravaju mogućnost formiranja i raspodjele lokalne vlasti u općinama u kojima su u većini. Sličan apel sunarodnjacima na Kosovu uputio je i patrijarh srpski Irinej, ocijenivši kako bi bilo tragično da Srbi u mjestima gdje čine većinu stanovnika ne budu na vlasti samo zato što neće izići na izbore. Pojedine oporbene stranke, otvoreni protivnici eurointegracija, poput Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice i radikala haaškog optuženika Vojislava Šešelja, optužile su službeni Beograd za veleizdaju srpskih nacionalnih interesa i nepoštivanje Ustava, zahtijevajući od Beograda da raspiše lokalne izbore na Kosovu kao dijelu svog teritorija.
Beograd Prištini od samog početka kampanje spočitava opstruiranje izbornog procesa, a od međunarodnih dužnosnika traži da reagiraju na brojne nepravilnosti, navodeći, među ostalim, da na biračkim popisima ima više glasača nego li što Kosovo ima stanovnika te da kosovske vlasti nisu svim Srbima, uključujući i one koji su raseljeni s Kosova, omogućile glasovanje u svojim matičnim općinama.
Unatoč pozivima, prema posljednjem istraživanju što ga je među kosovskim Srbima proveo UNDP, samo 16 posto Srba namjerava izići na nedjeljne izbore, dok će ih 44 posto bojkotirati. Velik je postotak neodlučnih koji kažu da će se odlučiti u posljednji trenutak. Njih 90 posto ocjenjuje pak da je dobro informirano o lokalnim izborima. Ravnatelj ureda srbijanske vlade za medije Milivoje Mihajlović uvjeren je, međutim, da će se Srbi odazvati na izbore i da "izbori ne mogu propasti".
Srbijanski premijer Ivica Dačić boravio je prošle subote na Kosovu i pozvao srpsku manjinu na Kosovu da iziđe na lokalne izbore i "zaštiti srpski nacionalni interes" na Kosovu. Situaciju oko izbora, uz česte incidente koje Beograd tretira kao "zastrašivanje Srba", komplicira činjenica da od 33 srpske političke stranke koje su prijavile kandidate na izborima službeni Beograd podupire samo jednu listu, Srpsku građansku inicijativu, skraćeno nazvanu Srpska, koja po sastavu oslikava vladajuću kolaiciju na državnoj razini u srbijanskom parlamentu. Ta se potpora među lokalnim Srbima doživljava kao podjela na "lojalne" i "nelojalne".
Srbija službeno i dalje odbija priznati kosovsku neovisnost, proglašenu 2008., koju je do sada priznalo preko 90 zemalja, uključujući SAD i većinu zemalja Europske unije, no pod pritiskom EU složila se s time da podupre sudjelovanje Srba na izborima. Lokalni Srbi, međutim, dvoje o izlasku na izbore ili njihovu bojkotu, ne želeći s jedne strane prihvatiti kosovsku jurisdikciju, no strahujući istodobno da bi njihov bojkot mogao dovesti do situacije u kojoj bi i općine sa srpskom većinom mogli voditi etnički Albanci, čije su se stranke kandidirale u svim izbornim jedinicama na Kosovu.
Oko 40.000 Srba živi na sjeveru Kosova na kojemu je Srbija zadržala određenu kontrolu nad tamošnjim institucijama, dok Priština nije do sada mogla realizirati nikakve ovlasti. Još oko 80.000 Srba živi u enklavama diljem Kosova, okruženih etničkim Albancima, i mnogi od njih su sudjelovali na prethodnim izborima. Beograd je u rujnu raspustio općinska vijeća, ustanovljena po srbijanskoj izbornoj proceduri nakon proglašenja kosovske neovisnosti, koja su odbila sudjelovati na ovim lokalnim izborima.
Najveći otpor izlasku Srba na izbore vidljiv je u Kosovskoj Mitrovici, gradu koji rijeka Ibar dijeli na pretežito srpski i pretežito albanski. Ulicama grada ovih je dana svakodnevno kružilo vozilo s razglasom pozivajući Srbe na bojkot i emitirajući srpske narodne pjesme. Protivnici izlaska na izbore smatraju da bi to bila izdaja i pristanak da umjesto Srbije njihova država bude Kosovo, dok pristalice izlaska među Srbima smatraju da bi Srbi tako dobili legitimne institucije koje priznaje i Priština i međunarodna zajednica te ocjenjuju kako bi masovan odaziv značio da Priština više ne bi mogla bez Srba donositi odluke.
Povodom održavanja nedjeljnih lokalnih izbora oglasila se i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Cahterine Ashton, pod čijim je pokroviteljstvom postignut sporazum o normalizaciji. "Moja poruka građanima diljem Kosova je sljedeća: iziđite na nedjeljne izbore. To je posebice važno za srpsku zajednicu na Kosovu. Razumijem zabrinutost, posebice na sjeveru, ali sudjelovanje na izborima je najbolji način da se čuje vaš glas", poručila je Ashton. Ona je od potpisnika sporazuma o normalizaciji, premijera Ivice Dačića i Hashima Thacija, zatražila da do početka glasovanja riješe sve nedoumice i otvorena pitanja koja su pratila izborni proces. Ističući važnost lokalnih izbora za budućnost Kosova i proces normalizacije odnosa između Beograda i Prištine ona je ocijenila kako "izborni proces mora predstavljati korak naprijed u učvršćivanju demokracije na Kosovu".
Izborna kampanja za lokalne izbore na Kosovu počela je 3. listopada i traje do petka u ponoć. Nakon izborne šutnje koja počinje u subotu u ponoć, na nedjeljnim izborima birat će se zastupnici skupština općina, za što je prijavljeno 7.740 kandidata, dok ih se 224 kandidiralo za gradonačelnike. Prijavljeno je sudjelovanje ukupno 103 stranke, liste, udruge, političke skupine i organizacije, od kojih je 50 iz albanske zajednice, 31 iz srpske, po tri iz turske i crnogorske, devet bošnjačkih, po dvije iz aškalijske i romske zajednice te po jedan iz goranske, egipatske i hrvatske zajednice.
Lokalni izbori na Kosovu organizirani su uz pomoć Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE).