Nema smisla da Hrvatska sada uzme tri milijarde eura i potroši ih za nekoliko mjeseci na kamate, a ne glavnicu duga, i potom idućih 50 godina netko drugi upravlja autocestama, a država mu mora jamčiti određeni promet, dobit i ostalo, istaknuo je Kosor.
Bolje je restrukturirati autoceste radi racionalnijeg upravljanja i veće zarade, uz zbrinjavanje oko 1200 zaposlenika, a da Hrvatska ostane vlasnik te infrastrukture.
Ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir napomenuo je da stranka predlaže spajanje HAC-a i ARZ-a, promjenu sustava naplate uvođenjem vinjeta umjesto kućica, preusmjeravanje teretnog prometa na autoceste te reprogramiranje kreditne obveze.
Budimir je rekao da dug HAC-a iznosi 22 milijarde kuna, te je 11 puta veći od dijela zarade koji HAC može odvojiti za plaćanje svojih obveza. Kod ARZ-a je dug 7,3 milijarde kuna i čak je 25 puta veći od dijela zarade koji se može odvojiti za plaćanje dugova. HAC u idućih pet godina mora vratiti 16 milijardi kuna, a ARZ 3,3 milijarde kuna.
Budimir je protiv monetizacije jer će Hrvatska osim dugova morati platiti i ukalkuliranu zaradu koncesionara, a rizik vezan uz planirani promet i valutni rizik ostaju na državi. Uspješnom provedbom restrukturiranja povećali bi se poslovni prihodi za oko 200 milijuna kuna i smanjili troškovi za 300 milijuna kuna, tvrdi Budimir.
Vladimir Ferdelji upozorio je da Hrvatska s dvostruko više autoceste postiže deset posto manje naplate od Slovenije koja je sa sustavom vinjeta podigla cijene vožnje, ali prije svega onima koji su u tranzitu kroz Sloveniju.
HSLS predlaže da tako postupi i Hrvatska, a za hrvatske građane bi te cijene bile niže. Ne bi imali naplatne kućice i mogli bi raditi puno više ulaza na autoceste i spajati regije i županije gdje autoceste prolaze, dodao je Ferdelji.