DUBROVNIK - Čelnici NATO-a potvrdili su u petak u Dubrovniku, prvog dana zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, politiku 'otvorenih vrata' za zemlje Zapadnog Balkana i kao pozitivan primjer istaknuli Hrvatsku čiji su vodeći političari pokazali spremnost pomoći susjedima na putu u transatlanske i europske integracije. Okupljeni na 59. zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji poručili su da će im vrata Saveza ostati otvorena samo ako ispunjavaju kriterije i provode reforme. "One znaju da su im vrata otvorena ako riješe stare podjele, pokazu odgovornost i stvarne reforme te predanost za izgradnju mira i stabilnosti sa susjedima", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Slovenija, Hrvatska i Albanija prošle su kroz ta vrata u posljednjih deset godina, podsjetio je Rasmussen i dodao kako je nedavni ulazak Hrvatske u EU važan korak za integraciju jugoistočne Europe u euroatlanski prostor. Predsjednik skupštine Hugh Bayley smatra da je ove godine u regiji ostvaren golemi napredak ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja i postizanjem povijesnog sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. "Ostale regionalne zemlje kroče istim putem i znam da mogu računati na Hrvatsku kao zagovornika proširenja EU-a i NATO-a", rekao je Bayley. Ističući da je Hrvatska ulaskom u Uniju i NATO 2009. ostvarila svoje strateske ciljeve, hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da će sa saveznicima i prijateljima nastaviti graditi mir i stabilnost u regiji i svijetu. Domaćin skupa, predsjednik Sabora Josip Leko istaknuo je da Hrvatska parlamentarnom i klasičnom diplomacijom, regionalnom i prekograničnom suradnjom želi pozitivno utjecati na političku i gospodarsku situaciju u zemljama u regiji i pruziti im svu potrebnu pomoć. Oko 300 parlamentaraca iz 28 zemalja članica NATO-a u iduća će tri dana raspravljati o gorućim međunarodnim krizama u Siriji i na Bliskom istoku, budućnosti Afganistana nakon povlačenja međunarodnih snaga 2014., jačanju vojnih kapaciteta Saveza i konceptu 'pametne obrane' koja bi trebala omogućiti racionalizaciju obrambenih sustava članica u uvjetima gospodarske krize. S ukupno oko 600 sudionika, radi se o najvećem međunarodnom skupu ikad održanom u Hrvatskoj, najmlađoj članici NATO-a. Kao savjetodavno tijelo NATO-a, Parlamentarna skupština će na kraju zasjedanja u ponedjeljak donijeti političke preporuke po pojedinim pitanjima i uputiti ih glavnom tajniku te Sjevernoatlanskom vijeću, koje će biti važne kada se o budućnosti Saveza bude odlućivalo na summitu NATO-a u Velikoj Britaniji iduće godine.
DUBROVNIK - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u petak u Dubrovniku da je Hrvatska primjer ostalim zemljama regije kojima vrata NATO-a ostaju otvorena ako budu ispunjavale kriterije i reforme nužne za priključenje Sjevernoatlanskom savezu. "Hrvatsko članstvo u EU i NATO-u pokazuje kako se puno može postići ako se ulože veliki napori. Hrvatska je postala primjer drugima i može puno pomoći susjedima kojima su vrata otvorena ako ispune uvjete i provedu reforme", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare. On se uoči početka zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a odvojeno sastao s najvišim hrvatskim dužnosnicima i zahvalio im na snažnoj potpori Hrvatske NATO-ovim mirovnim operacijama u Afganistanu i na Kosovu. "Zahvaljujem na snažnoj i predanoj potpori Hrvatske NATO-u i ulozi u njegovim operacijama, raspravi o budućnosti i izgradnji dijaloga u regiji", rekao je novinarima Rasmussen koji je razgovarao s predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Josipom Lekom i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. Josipović je ocijenio da Hrvatska kao mala zemlja daje veliki doprinos mirovnim operacijama UN-a i NATO-a i istaknuo važnost Saveza za širenje demokratskih vrijednosti. Leko je naglasio kako je Hrvatskoj posebno važno da NATO nastavi s politikom 'otvorenih vrata' prema zemljama regije. Šefica hrvatske diplomacije je dodala da Hrvatska aktivno pomaže BiH u aktiviranju novog ciklusa priprema za članstvo, surađuje i s Crnom Gorom te podupire aspiracije Makedonije.
VALETTA - Brod na kojemu su najvjerojatnije bili izbjeglice, potonuo je između Malte i Sicilije, rekao je za AFP glasnogovornik ratne mornarice Malte. "Poslali smo naše brodove za spašavanje i helikoptere na mjesto nesreće, oko 70 milja sjeverno od Malte. Imamo informacije da je brod potonuo i da su izbjeglice u moru, ali zasad ne možemo reći ništa više", rekao je taj čelnik. Kako navodi talijanska novinska agencija Ansa, trupla su primijećena u blizini broda na kojemu je bilo oko 250 ljudi. "Po zadnjim informacijama, brod s dvjestotinjak izbjeglica se prevrnuo", dodao je glasnogovornik. "Riječ je o brodolomu u malteškim teritorijalnim vodama. Pružamo pomoć malteškim vlastima. Još ne znamo ima li mrtvih", rekao je za AFP Filippo Marini, zapovjednik talijanske obalne straže. Nesreća se događa tjedan dana nakon potonuća ribarskog broda ispred otoka Lampeduse 3. listopada u kojemu je poginulo više od 300 izbjeglica. Do danas je pronađeno 328 trupala u brodici i u njezinoj blizini. Na brodu je bilo više od 500 imigranata, uglavnom iz Eritreje, a samo je 155 osoba preživjelo tragediju. Kako navodi Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), "između 50 i 70 trupala je još u moru" oko otoka Lampeduse.
DUBROVNIK - Predsjednik Republike Ivo Josipović razgovarao je u petak s predsjednikom iranskog parlamenta Alijem Laridžanijem o odnosima Teherana i međunarodne zajednice, nuklearnom pitanju i borbi protiv terorizma, priopćio je Ured predsjednika RH. Tijekom susreta pozdravljen je početak dijaloga koji otvara prostor za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Irana i međunarodne zajednice. Također je istaknuto kako su ohrabrujuće izjave najviših iranskih dužnosnika koji su pokazali spremnost za otvoreni dijalog koji bi mogao dovesti do brzih i obostrano prihvatljivih rješenja. Obje strane su se složile kako je potrebno poštivati međunarodne obaveze u pogledu korištenja nuklearne energije i borbe protiv terorizma. Izgradnja povjerenja i politika mira i suradnje jedini su put za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu, istaknuo je hrvatski predsjednik te dodao kako je napredak odnosa s međunarodnom zajednicom ključan i za daljnju izgradnju bilateralnih odnosa Hrvatske i Irana, osobito za jačanje gospodarskih odnosa, navodi se u priopćenju. Sastankom s Josipovićem Laridžani je završio dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj tijekom kojega je razgovarao sa svojim domaćinom, predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom i prvom potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić.
SUBOTICA - Župna crkva sv. Barbare u vojvođanskom mjestu Beočinu već je deset puta u zadnje četiri godine bila na meti vandala koji su prigodom posljednje provale osim krađe crkvenoga inventara razbacali i izgazili velike hostije, objavio je u petak tjednik na hrvatskom jeziku u Vojvodini "Hrvatska riječ". "Nismo iznenađeni otuđenjem nekih stvari i inventarom, koliko tim svetogrdnim činom, kojom je poslana jasna poruka da se katolička zajednica poslije tog čina osjeća nemoćno, jadno i bezvrijedno", izjavio je župnik u Beočinu vlč. Zdravko Čabrajac. Osim što su oskvrnuli unutrašnjost crkve nepoznati počinitelji su razlomili i otuđili dva ciborija i kalež, veliki dio pozlaćene pokaznice, razvalili vrata svetohraništa, odnijeli dva svijećnjaka i dio ozvučenja. "Hrvatska riječ" prenosi da je policija obavila očevid, ali da počinitelji toga djela, kao ni prethodnih, još uvijek nisu pronađeni. O slučaju su obaviješteni članovi Vijeća za međunacionalne odnose općine Beočin koje je zaključilo da treba učiniti sve kako bi se osigurala crkva. Beočin je višenacionalna sredina u kojoj živi oko 450 katoličkih obitelji.
SARAJEVO - Vlasti Bosne i Hercegovine u petak su hrvatskome Ministarstvu pravosuđa poslale službeni zahtjev za priznavanje i provedbu sudske presude kojom je Dominik Ilijašević zvani Como 2007. godine pravomoćno osuđen na petnaest godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad civilima bošnjačke nacionalnosti u središnjoj Bosni. Glasnogovornica Ministarstva pravosuđa BiH Marina Bakić izjavila je tijekom dana u Sarajevu kako je sada očekuje postupanje hrvatskog pravosuđa jer je potvrđeno da je Ilišapević u Hrvatskoj, kamo je pobjegao dok je u BiH izdržavao izrečenu kaznu. Pretpostavlja se da je Iijašević u Hrvatsku pobjegao u rujnu, a nastanio se na otoku Viru u blizini Zadra. Novinarima je izjavio kako je granicu prešao koristeći se hrvatskom putovnicom. U zadarskoj Policijskoj upravi zatražio je i izdavanje osobnih dokumenata. BiH je u međuvremenu za njim posredstvom Interpola raspisala međunarodnu tjeralicu. Kako je objasnila Bakić, u BiH od Hrvatske očekuju da Ilijaševiću potvrdi petnaestogodišnju zatvorsku kaznu i da ga pošalje na izdržavanje ostatka kazne u neki od svojih zatvora. Ni Hrvatska ni BiH jedna drugoj međusobno ne izručuju svoje državljane pa je u slučajevima osoba s dvojnim državljanstvom problem reguliran tako što su posebnim sporazumom utvrdile mogućnost priznavanja izrečenih presuda i njihove provedbe. Na toj osnovi zatvorsku kaznu u BiH izdržava Branimir Glavaš, koji je u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku.
WASHINGTON - Države članice G20, skupine koja okuplja brzorastuća gospodarstava, i Rusija pozvale su u petak Sjedinjene Države da "hitno djeluju" i "čim prije" okončaju proračunsku blokadu koja prijeti svjetskome gospodarstvu i zabrinjava gospodarske lidere. Sa skupa G20 objavljeno je službeno priopćenje u kojem sudionici poručuju da "Sjedinjene Države moraju djelovati hitno kako bi riješile proračunsku neizvjesnost". Cijeli je svijet nervozan zbog američke proračunske blokade koja traje već 11. dan i prijeti da SAD neće moći otplaćivati svoje financijske obveze. Demokrati i republikanci u petak su obnovili dijalog no rješenja još nema. "Želimo da naš američki partner pronađe rješenje čim prije moguće (...) jer bez toga ne možemo krenuti naprijed", rekao je na financijskom sastanku G20 u Washingtonu ruski ministar financija Anton Siluanov. Američka proračunska blokada i strahovanja zbog povišenja granice američkog zaduživanja, teme su koje su se nametnule sastanku ministara financija zemalja G20. Dan ranije je Kina, drugo najsnažnije svjetsko gospodarstvo, pozvala na rješenje američke krize čim prije moguće.
NEW YORK - UN-ovo Vijeće sigurnosti u petak je odobrilo uspostavu "zajedničke misije" UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) kako bi se uništio sirijski kemijski arsenal, rekli su diplomati. Predsjednik Vijeća sigurnosti u listopadu, azerbajdžanski veleposlanik Agšin Mehdijev, poslat će tijekom dana pismo glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu u kojemu se "odobrava osnutak zajedničke misije UN-OPCW-a, kao što je predložio" Ban u nedavnom izvješću. Ban je u ponedjeljak preporučio da se uspostavi "zajednička misija" UN-a i OPCW-a sa stotinjak ljudi, sa sjedištem u Damasku i s logističkom bazom na Cipru, koju bi predvodio "poseban civilni koordinator". Zadaća te misije je uništiti sirijsko kemijsko oružje do 30. lipnja 2014. Na prvom sastanku u četvrtak, petnaest članica Vijeća je poduprlo tu preporuku i pristalo je da se odobrenje dade u pismu a ne u rezoluciji, kako bi se dobilo na vremenu. Vijeće je koncem rujna donijelo rezoluciju u kojoj se traži uništenje sirijskog kemijskog arsenala do sredine 2014. Skupina stručnjaka UN-a i OPCW-a stigla je u Siriju 1. listopada kako bi počela uništavati taj arsenal. Skupina je proširena i sada ima šezdesetak ljudi, rekao je UN u petak. OPCW je u petak dobio Nobelovu nagradu za mir za 2013. Ta organizacija sa sjedištem u Den Haagu koja je utemeljena 1997. zadužena je za provedbu Konvencije o zabrani kemijskog oružja (CWC) potpisane 13. siječnja 1993.
KABUL - Američki državni tajnik John Kerry posjetio je u petak Kabul kako bi nastavio teške pregovore s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzajem o američkoj nazočnosti u Afganistanu nakon 2014., budući da Sjedinjene Države pokazuju znakove nestrpljenja. John Kerry koji je u petak predvečer stigao u nenajavljen posjet, sastao se i večerao je s Hamidom Karzajem u opuštenom ozračju, izvijestili su novinari koji su bili u pratnji državnog tajnika. No takvo bi se ozračje moglo promijeniti tijekom pregovora koji će potrajati do subote i koje je čelnik američkog State Departmenta ocijenio "složenima".SAD želi postići dogovor do konca listopada, što je krajnji rok o kojemu su se dogovorili predsjednik Barack Obama i njegov afganistanski kolega. "Dogovor nije samo poželjan, nego je i ostvariv" do 31. listopada, istaknuo je američki diplomat u pratnji ministra koji je već deset dana u azijskoj turneji. SAD već mjesecima pregovara s Karzajem o bilateralnom ugovoru o sigurnosti (BSA) koji će utvrditi oblike nazočnosti američke vojne sastavnice u Afganistanu nakon završetka NATO-ove misije 2014. Jedna od točaka o kojima je teško postići dogovor je i zahtjev Washingtona da njegovi vojnici uživaju pravni imunitet.
BEČ - Tridesetak svećenika iz šest zemalja okupilo se u Bregenzu na zapadu Austrije gdje će do subote na prvom međunarodnom susretu svećenika koji zagovaraju modernizaciju Katoličke crkve raspravljati o reformama. Na poziv austrijske i švicarske "Inicijative svećenika", predstavnici iz tih dviju zemalja te njihovi kolege iz Njemačke, Irske, Australije i Sjedinjenih Država razgovarat će o budućnosti župa i stanju Katoličke crkve pod vodstvom pape Franje, najavili su organizatori. Crkveni liberali polažu nade u papu Franju koji se izjasnio za reformu Kurije, središnje uprave Katoličke crkve i progovorio jezikom tolerancije o mnogim pitanjima. "Inicijativa svećenika", pokret što ga je potaknuo austrijski svećenik Helmut Schueller, proširio se napose 2011., kada mu je pristupilo više od 300 svećenika, a uživa i veliku potporu stanovništva u Austriji. Neke od reforma koje traži su zaređenje žena za svećenice i pravo razvedenima da ponovno sklope brak. Katolička crkva dosad je odbacivala takve zahtjeve, a papa Franjo zatvorio je vrata inicijativi ređenja žena. No taj papin odgovor nudi "više zaključaka. Vrata se mogu ponovno otvoriti ako nisu zapečaćena", rekao je za Reuters Shcueller i priznao da je riječ o tako "velikoj kulturnoj promjeni da za nju treba vremena".
BRASILIA/LOS ANGELES - "Crveni karton za dječji rad", naziv je kampanje koju s Međunarodnom organizacijom rada (ILO) vode brojni sportaši i holivudski glumci na čelu s oskarovkom i pjevačicom Cher, objavio je u Brasiliji direktor ILO-a po završetku Treće svjetske konferencije o radu djece, piše u petak na mrežnim stranicama. ILO je kampanju za podizanje svijesti o radu djece pokrenuo 2002., a osam godina poslije na drugoj konferenciji u Den Haagu obvezao se iskorijeniti najteže oblike dječjeg rada do 2016. godine. Taj će cilj, međutim, biti teško ostvariti, zaključili su sudionici treće konferencije upravo završene u brazilskome gradu Brasiliji no obvezali su se umnogostručiti napore kako bi ga postigli. U zadnjih deset godina broj djece koja rade smanjio se za trećinu, s 246 milijuna 2000. godine na 168 milijuna danas, što je više od 10 posto djece u svijetu. No napredak je prespor, ocjenjuju stručnjaci.
MADRID - Španjolski sud pristao je povesti istragu o bivšem kineskom predsjedniku Hu Jintau u okviru postupka pokrenutog 2006. za genocid na Tibetu u 1980-im i 90-im, po odluci objavljenoj u četvrtak. Poseban visoki sud zadužen za istraživanje teških zločina, prihvatio je zahtjev Odbora za potporu Tibetu (CAT) da tužbu proširi na Hu Jintaa, sada kada više ne uživa predsjednički imunitet. Ta tužba već obuhvaća sedmero bivši kineskih čelnika, među kojima je i bivši predsjednik Jiang Zemin i bivši premijer Li Peng, za "genocid", zločine protiv čovječnosti, mučenje i terorizam nad Tibetancima 1980-ih i 90-ih. U lipnju je istražni sudac Ismael Moreno odbio proširiti tužbu na Hu Jintaa koji je predsjedničku dužnost napustio u studenome 2012. No španjolski visoki sud odlučio je naprotiv da treba prihvatiti zahtjev CAT-a i povesti istragu o bivšem kineskom predsjedniku. Kao i tužitelji, ocijenio je da je Hu Jintao "bio nadležan i imao je dovoljne ovlasti za provođenje niza akcija i kampanja za progon tibetskog naroda". I to zato što je "bio tajnik Kineske komunističke partije na području Tibeta u vrijeme represivnih kampanja na Tibetu koje su se vodile između 1988. do 1992."
BEOGRAD - Prvi dopredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić izjavio u petak da se Srbija mora mijenjati jer joj u suprotnom prijeti "argentinski scenarij". "Nemamo nijednu skupštinu grada ili općinu koja posluje dobro, od Subotice do Vranja. Naša država je bolesna, bolesna je vlada, lokalne samouprave, javna poduzeća. Ne možemo u bolesnom sustavu prihvaćati bolesne manire i navike", rekao je Vučić govoreći pred studentima u Leskovcu, na jugu Srbije. "Ako ovako nastavimo za godinu do godinu i pol imat ćemo argentinski scenarij. Ja u takvom scenariju ne bih želio sudjelovati", istaknuo je Vučić. Srbijanski vicepremijer je i ranije ovog tjedna u intervjuu magazinu "Nedeljnik", objašnjavajući potrebu uvođenja paketa mjera za popravak stanja u državnim financijama, javnom sektoru i gospodarstvu, istaknuo kako bi, da su mjere izostale, "za godinu dana imali Argentinu" ustvrdivši: "Ne bi bilo novca za vojsku i policiju, za lijekove u ljekarnama, imali bismo kaos na ulicama".Vučić boravi u posjetu Leskovcu, gdje će mu biti uručena povelja o proglašenju za počasnog građanina tog grada na jugu Srbije.
PODGORICA - Neovisni novinari i drugi djelatnici u medijskoj industriji održali su u petak u Podgorici prosvjed s kojeg su poručili najvišim crnogorskim dužnosnicima da "nasilje nad novinarima mora prestati, a napadi na njih moraju se što prije početi rješavati". "Pitamo se tko je sljedeći, jer su na meti svi koji se suprotstavljaju kriminalu, korupciji i drugim društvenim devijacijama", stoji uz ostalo u proglasu Sindikata medija Crne Gore koji je i organizator prosvjeda. Novinari su pozvali ministarstvo unutarnjih poslova, ispred čije zgrade je i održan prosvjed, te državnog tužitelja da istraže i procesuiraju sve slučajeve napada na novinare, osobito one u kojima su sudjelovali javni dužnosnici. Podsjetili su na ubojstvo glavnog urednika dnevnika "Dan" Duška Jovanovića, koje je već 10 godina u potpunosti nerasvijetljeno, te na napade na direktora i više novinara neovisnog dnevnog lista "Vijesti".
RIM - Bivši časnik SS-a i ratni zločinac Erich Priebke umro je u petak u svom domu u Rimu u 101. godini života. Priebke je služio kaznu doživotnog zatvora zbog njegove uloge u nacističkoj odmazdi 1944. u kojoj je u ardeatinskim pećinama u okolici Rima ubijeno 335 muškaraca i dječaka među kojima je bilo i 75 Židova. Zločin, kojega je naredio Hitler dan nakon što su partizani u Rimu bombom ubili 33 policajca pripadnika SS-a iz sjevernotalijanskog grada Bolzana gdje se govori njemački, jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih na području Italije u Drugom svjetskom ratu. Priebke, kojega je 1994. godine našao novinar kako uživa u mirovini nakon što je otvoreno radio kao učitelj u Argentini, izručen je Italiji 1995. a 1998. je osuđen na doživotni zatvor. Zbog zdravstevnih razloga 2003. godine pušten je u kućni pritvor. Priebke je rođen 1913. u Henningsdorfu u Njemačkoj a prošlog 29. srpnja proslavio je stoti rođendan.
MIRANŠAH - Pakistanski talibani "izrazili su zadovoljstvo" što mlada aktivistica za pravo na obrazovanje Malala Jusufzai (16) nije dobila Nobelovu nagradu za mir, objavio je u petak njihov glasnogovornik. "Veselimo se što ona nije dobila nagradu. Već smo rekli da je ne zaslužuje. Ništa veliko ona nije učinila... Ta nagrada treba pripasti istinskim muslimanima koji se bore za islam", izjavio je Šahidulah Šahid, glasnogovornik islamističkih pobunjenika. Pripadnik skupine Tehrik-e-Taliban (TTP, pakistanski talibani) pucao je 9. listopada 2012., Malali u glavu u gradu Mingora u dolini Swat, sjeverozapadnoj pakistanskoj regiji u kojoj su talibani nametnuli šerijatsko pravo od 2007. do 2009. Malala, koja je u obrani prava djevojčica na školovanje kritizirala politiku talibana, preživjela je atentat i operirana je uspješno u Velikoj Britaniji. Od tada je primila brojna priznanja, a zadnja je nagrada Saharov kojom joj je u četvrtak Europski parlament odao priznanje kao aktivistici za ljudska prava.
LISABON - Portugalska vlada objavila je u petak da će prodati 12 borbenih zrakoplova F-16 Rumunjskoj a cijeli ugovor vrijedan je 78 milijuna eura. "Vlade Portugala i Rumunjske sklopile su sporazum o prodaji 12 zrakoplova F-16 MLU kojima će se opremiti rumunjsko ratno zrakoplovstvo", objavilo je portugalsko ministarstvo obrane. Isporuke zrakoplova počet će od 2016. godine a prije toga Portugal treba nabaviti od SAD-a tri nemodernizirana zrakoplova i onda svih dvanaest letjelica modernizirati. U ugovor je uključeno uvježbavanje pilota i 79 pripadnika tehničkog osoblja. Pregovori o ovom ugovoru trajali su nekoliko mjeseci. Portugal se obvezao na mjere štednje kako bi za svoje gospodarstvo dobio pomoć EU i MMF-a.