Hrvatskoj će kroz taj program na raspolaganju biti 333 milijuna eura godišnje, a koliko će se novaca iskoristiti ovisit će o pripremljenosti projekata.
Cilj je, kažu u Ministarstvu, da taj postotak bude što veći, odnosno, težit će se da iskorištenost bude veća od 50 posto što bi nas svrstalo među uspješnije zemlje.
U Ministarstva ističu kako program ne kasni, nego ovisi o usvajanju Zajedničke poljoprivredne politike EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Kroz program je izdefinirano 18 mjera za koje se procjenjuje da će imati najviše projekata i da će se privući najviše sredstava, a jedna od značajnijih je ulaganje u materijalnu imovinu.
Ministarstvo poljoprivrede je od srpnja do rujna provelo anketu o interesu za projekte za program mjera ruralnog razvoja i ukupno je detektirano 2.358 potencijalnih projekat u vrijednosti od 15,6 milijardi kuna.
Od tog se broja veliki dio projekata, njih 1.131, vrijednih 9,5 milijardi kuna, nadovezuje na IPARD program, dok se 1.227 odnosi na nove mogućnosti ulaganja.
U Ministarstvu ističu da vjerovatno neki od tih projekata nisu u visokoj fazi prihvatljivosti, ali kada bi se i polovica uspjela realizirati bilo bi to jako dobar rezultat.
Napominju i kako mogućnost avansnog plaćanja neće biti moguća do usvajanja Programa ruralnog razvoja od strane Europske komisije, no korisnici su toga svjesni, spremi su na to, a nakon usvajanja programa bit će im priznati i pokriveni svi dotadašnji troškovi.
U Ministarstvu posebno naglašavaju važnost udruživanja poljoprivrednika napominjući kako će im pojedinačno biti teško, skupo i komplicirano povući sredstva.