U idućih godinu dana 53 posto hrvatskih građana neće biti u mogućnosti štedjeti novac. To je najviši postotak "neštediša" u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo 5 posto manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti, ističu iz GfK.
Samo je 13 posto ispitanika izjavilo da će u sljedećih godinu dana moći štedjeti, što je pad za 7 postotnih bodova u odnosu na prethodne tri godine kada se taj postotak kretao između 20 i 21 posto.
Da prevladava pesimizam među hrvatskim građanima govori i podatak što dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u sljedećih godinu dana, dok se samo njih 7 posto nada gospodarskom oporavku, ističu iz GfK.
U situaciji kada bi imali mogućnosti i novca za štednju, hrvatski bi građani novac najradije oročili u banci (njih 32 posto), a od ostalih institucionalnih oblika štednje na drugom su mjestu nalaze stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21 posto).
Iz GfK pritom podsjećaju kako je u Hrvatskoj tržište stambenih štedionica relativno mlado (postoji od 1998.), u usporedbi s primjerice Austrijom gdje postoji 80 godina ili Njemačkom gdje je stambena štednja razvijena već 100 godina.
U Hrvatskoj oko 750.000 građana ima barem jedan ugovor o stambenoj štednji, a u porastu je i broj kućanstava s većim brojem ugovora (npr. broj kućanstva s dva ugovora sa 13 na 18 posto), navode iz GfK i napominju kako je tipičan štediša u stambenoj štedionici mlada, obrazovana osoba s višim primanjima od prosjeka i vlastitom obitelji.
Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, kojeg preferira 27 posto građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje (rujan 2011. njih 18 posto, ožujak 2012. godine 21 posto).
Pad cijena nekretninama vjerojatno je i kod građana utjecao na stav da takav način štednje nije više toliko "unosan" u odnosu na ranije godine, jer se kod njega pokazao pad u preferenciji - u lipnju 2008. je 32 posto građana preferirao kupovinu nekretnine kao način štednje, dok je takvih sada 25 posto. Slična situacija je i kod kupovine zemljišta, koju, kao oblik štednje, preferira 14 posto građana, za razliku od njih 24 posto iz lipnja 2009.
Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, ulaganje u zlato kao način štednje pokazuje se sve interesantnijim. Rast vrijednosti zlata vjerojatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje - u lipnju 2009. ih je 6 posto preferiralo zlato kao oblik štednje, a u prosincu prošle godine njih 19 posto.
Rezultati su, kako napominju iz GfK, prikupljeni iz istraživanja provedenih na nacionalno reprezentativnim uzorcima građana Hrvatske starijih od 15 godine, pri čemu su neki prikazani na razini jednog vala istraživanja na uzorku od 1.000 ispitanika, a neki na godišnjim razinama na uzorku od 4.000 ispitanika.