Evangelos Venizelos, ujedno ministar vanjskih poslova u koalicijskoj vladi, ustraje na tome kako Atena neće nametnuti gubitke svojim partnerima u Europskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), koji su dosad pomogli Grčkoj s oko 240 milijardi eura i time ju spasili od bankrota.
"Jako dobro razumijemo što za svaku vladu znači prihvaćanje oprosta duga nekoj zemlji... Naš zahtjev nije oprost duga, već dodatno preoblikovanje uvjeta povrata koje ne pretpostavlja probleme, dodatna opterećenja za naše institucionalne partnere", kazao je Venizelos u ekskluzivnom razgovoru s vodećim urednicima Reutersa u New Yorku.
Njegove poruke uslijedile su samo dan nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj, čija je pomoć Ateni uvjetovana valom mjera štednje koji je izazvao politička i socijalna previranja u toj mediteranskoj zemlji.
Grčka dužnička kriza uzdrmala je eurozonu i globalna financijska tržišta i gurnula zemlju u recesiju koja se nastavlja već šestu godinu zaredom. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 28 posto, pri čemu se među mladima približila razini od 60 posto.
"Govorimo o potencijalu za izgubljenu generaciju", kazao je Venizelos, dodajući kako je najveći rizik za zemlju prijetnja socijalne eksplozije budu li grčki građani primorani na dodatne fiskalne mjere štednje.
"Nije moguće provesti nove fiskalne mjere. Nije moguće nametnuti nova smanjenja plaća i mirovina", upozorio je Venizelos, profesor ustavnog prava i bivši ministar financija koji je tada vodio pregovore o otpisu dijela grčkih dugova.