ZAGREB - Premijer Zoran Milanović danas je kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast gospodarstva. "Sva četiri pravca su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama", istaknuo je. Ustvrdio da je loša gospodarska situacija u Hrvatskoj "rezultat višegodišnje neodgovornosti HDZ-ovih Vlada". Vlada je svjesna da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi brže pokazale rezultate, ali ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo, izjavio je poručivši kako ne vjeruje da bi svi problemi bili riješeni monetarnim eksperimentima ili masovnim otpuštanjima u državnoj upravi. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija, rekao je premijer podnoseći Saboru godišnje izvješće Vlade. Kao jedan od pravaca izlaska iz krize označio je konsolidaciju državnih financija, priznavši da će se proračunski deficit teško zadržati na planiranih 11 milijardi kuna, te da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita. Rast gospodarstva smatra jedinim putem za smanjenje deficita, a kratkoročno je to moguće kroz privatizaciju ili koncesioniranje državne imovine. "Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu", poručio je Milanović. Najvažnijom zadaćom Vlade smatra izradu i donošenje mjera za gospodarski oporavak.
ZAGREB - Krajem kolovoza zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi su bila 60.022 poslovna subjekta s ukupnim dugovanjima nešto većim od 35 milijardi kuna, a u blokadi su bila i 271.884 građana čija dugovanja premašuju ukupni iznos od 21 milijarde kuna, objavila je danas Financijska agencija (Fina) na svojim mrežnim stranicama. Podaci Fine pokazuju kako se smanjuje broj i iznos blokada poslovnih subjekata, dok se kod građana bilježi daljnji rast. Tako su ukupne prijavljene neizvršene osnove za plaćanje poslovnih subjekata krajem kolovoza, od 35,12 milijardi kuna, u odnosu na mjesec prije smanjene za 438,6 milijuna kuna ili za 1,2 posto, dok su prema istom mjesecu prošle godine bile niže za gotovo 9 milijardi kuna ili 20,3 posto. Broj blokiranih poslovnih subjekta je pak smanjen prema srpnju za 2,3 posto ili za njih 1.463, a prema kolovozu lani manje ih je za više od 18 posto ili 13.371 subjekta. Pritom je s osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u kolovozu ove godine smanjen za 601,8 milijuna kuna, dok je broj dužnika smanjen za 130. Dugovanja 271.884 građana koja su krajem kolovoza bila u blokadi iznosila su pak 21,26 milijardi kuna i bila su za 2,1 posto ili oko 440 milijuna kuna veća nego prethodnog mjeseca, dok je građana u blokadi bilo 2.240 više.
ŠIBENIK - U tri tvrtke nastale razgradnjom šibenske Tvornice lakih metala (TLM) otkaze će dobiti oko 200 radnika, upozorili su danas na konferenciji za novinare predstavnik Hrvatskog sindikata metalaca Zdravko Burazer, te Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević. Otići će, kazali su sindikalci, čak 140 radnika iz Tvornice valjanih proizvoda (TVP), u Tvornici prešanih proizvoda (TPP) bez posla će ostati oko 40 djelatnika, a iz Adriala plus 70 radnika. Uprava TVP-a, kazali su sindikalci, upravo iznosi popis imena radnika koji će ostati bez posla pred Radničkim vijećem TLM-ovih tvrtki. Sindikat je vijest o otpuštanjima u TVP-u primio s ogorčenjem, kazao je Burazer, jer ih je vlasnik te tvornice Marko Pejčinoski uvjeravao kako otkaza neće biti. Uzimajući njegove riječi kao garanciju, nastavio je Burazer, sindikat je čak u novi Kolektivni ugovor prihvatio uvrstiti smanjenje otpremnine po godini staža s pet tisuća na 3,5 tisuće kuna. Burazer pretpostavlja kako Pejčinovski i uprava TVP-a alibi ima u činjenici što mostarska tvornica Aluminij sirovinu tvrtkama šibenskog TLM-a ne daje bez avansne uplate, te priznaje da je dodatan problem stvorila činjenica što je Mostar odbio isporučivati sirovinu do kraja godine. Ipak, smatra da bi i bez tog problema došlo do otkaza.
ZAGREB - Mjereno financijskom imovinom po stanovniku za 2012. godinu najbogatiji su bili građani Švicarske, SAD-a i Japana, dok je Hrvatska među 50-tak zemalja na 31. mjestu s individualnom neto financijskom imovinom od 6.790 eura po stanovniku, pokazuje Izvješće o globalnom bogatstvu, koje je danas objavio Allianz. Izvješće analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta, a pokazuje da je globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava prošle godine porasla za 8,1 posto, što je najviša stopa rasta u proteklih šest godina. Rast bruto financijske imovine prošle je godine zabilježen i u Hrvatskoj , i to za 5,7 posto, uslijed snažnog rasta imovine uložene u osiguranja i mirovine od 16,4 posto. Istodobno su privatne obveze smanjene za 1,3 posto. U regiji istočne Europe Hrvatska se po financijskoj imovini po stanovniku nalazi na četvrtom mjestu, iza Slovenije, Češke i Estonije, dok je na globalnoj ljestvici na 31. mjestu. Na prvom je mjestu Švicarska s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku u 2012. godinu od čak 141.895 eura, dok je prosjek za SAD iznosio 100.710 eura, a za Japan 83.610 eura.
ZAGREB - Hrvatska je vodeća u regiji u borbi protiv softverskog piratstva, ali još uvijek daleko od rezultata razvijenih europskih zemalja, upozorila je na današnjoj konferenciji za novinare nova pravna zastupnica i glasnogovornica udruženja softverske industrije BSA Ivana Jurin Puhalo. Sa stopom softverskog piratstva od 53 posto Hrvatska je daleko od 33 posto za sve članice EU-a, dok je ta stopa u zemljama s uređenim tržištem između 17 i 26 posto, kaže Jurin Puhalo. Ona očekuje da će primjena zakonodavstva EU-a, s kojim je usklađeno domaće zakonodavstvo, pridonijeti padu softverskog piratstva. Međutim, upozorava da broj prijava za upotrebu nelicenciranog softvera raste te da je ono u većoj mjeri zastupljeno u privatnom nego u javnom sektoru.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze oko podneva bili su u blagom minusu, u fokusu investitora bila je dionica Ericssona Nikole Tesle, no općenito tržište je bez smjernica. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,02 posto, na 1.821 bod, a Crobex10 0,11 posto, na 1.029 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 1,8 milijuna kuna, te je bio otprilike 1,2 milijuna niži nego jučer u to doba. Dionicom Ericsson Nikole Tesle do podneva je ostvareno 825.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,49 posto, na 1.506 bodova. Slijedi dionica HT-a, s prometom od 200.000 kuna. Cijena joj je u blagom minusu, za 0,05 posto, na 177 kuna. Promet iznad 100.000 kuna ostvaren je još samo dionicom Đure Đaković Holdinga, pri čemu joj je cijena porasla 3,52 posto, na 59,34 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je prema euru oslabila za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,609042 kune i najviši je od 15. travnja ove godine. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku za 0,31 posto i prema američkom dolaru za 0,26 posto. Srednji tečaj franka tako iznosi 6,189736 kuna, a dolara 5,644271 kunu. Istodobno kuna je blago ojačala prema britanskoj funti, za 0,03 posto te srednji tečaj funte iznosi 9,025077 kuna.