ZAGREB - Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Europsku uniju, mijenjali smo se nabolje i ispunili visoke kriterije koji su od nas zahtjevani, poručio je premijer Zoran Milanović iz Hrvatskog sabora gdje po prvi put podnosi godišnje Vladino izvješće o stanju u društvu te o aktivnostima Vlade. Hrvatskoj, kazao je Milanović, nitko ništa nije poklonio, niti traži da joj netko nešto daruje. "Tražimo, međutim, da nas se poštuje. Tražimo da se uvažavaju naša prava, naši napori i stavovi. Inzistiramo i inzistirat ćemo da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer je to naša obveza i posao", naglasio je premijer. Jedinim preostalim strateškim zadatkom nakon ulaska u Uniju, označio je stvaranje uvjeta za sadržajniji i ugodniji život svih građana, širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. Desetak pripadnika Građanske akcije jutros je pred zgradom Hrvatskog sabora istaknulo transparent "Milanoviću odlazi". Pripadnici te nevladine organizacije 'iskoristili' su premijerov dolazak u Sabor kako bi izrazili svoj stav.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović danas je kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast gospodarstva. "Sva četiri pravca su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama", istaknuo je premijer. Milanović je ustvrdio da je loša gospodarska situacija u Hrvatskoj "rezultat višegodišnje neodgovornosti HDZ-ovih Vlada". U prilog tomu, podsjetio je da je njegova Vlada 2011. zatekla nelikvidnost od 41,6 milijardi kuna, 2,5 milijarde dospjelih, a neizvršenih obveza države, te 205.000 radnika kojima nisu isplaćivane plaće. Rekao je kako je BDP u drugom tromjesečju ove godine realno manji za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012., ali je u odnosu na prvo tromjesečje ove godine zabilježen rast od 0,2 posto. Premijer je kazao da će javni dug do kraja godine iznositi 190 milijardi kuna, ali i da je proračunski deficit smanjen za više od četiri milijarde, tako da je iznosio nešto više od 11 milijardi kuna, od čega je, ističe, gotovo devet milijardi otišlo na kamate. Istaknuvši da uvođenje reda nije ostalo samo na resoru financija, najavio je da će se do kraja godine zakonskim izmjenama uvesti red u financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.
ZAGREB - Vlada je svjesna da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi brže pokazale rezultate, ali ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo, izjavio je premijer Zoran Milanović, poručivši kako ne vjeruje da bi svi problemi bili riješeni monetarnim eksperimentima ili masovnim otpuštanjima u državnoj upravi. Podnoseći Saboru godišnje izvješće Vlade, premijer je naglasio da se Vlada "do razumne granice" bori za očuvanje svakog radnog mjesta u privatnom i javnom sektoru, ali je za izlazak iz državne zaduženosti bila nužna reforma radnog zakonodavstva. Kao jedan od pravaca izlaska iz krize označio je konsolidaciju državnih financija, priznavši da će se proračunski deficit teško zadržati na planiranih 11 milijardi kuna, te da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita. Rast gospodarstva smatra jedinim putem za smanjenje deficita, a kratkoročno je to moguće kroz privatizaciju ili koncesioniranje državne imovine. "Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu. Kompanija koja je do sad progutala milijarde proračunskih kuna nije nikakvo nacionalno bogatstvo", poručio je Milanović. Kazao je i kako Vlada želi razgovarati o očuvanju i povećanju radničkih prava i o daljnjem poreznom rasterećenju građana i poduzetnika.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović poručio je danas da će njegova vlada iskoristiti sva demokratska sredstva da suzbije širenje mržnje i "razobliči političke manipulacije ljudskom patnjom i herojstvom". Podnoseći godišnji izvještaj Vlade pred Saborom istaknuo je važnost borbe za najviše standarde u pravima nacionalnih manjina, te ju u bitnom smislu izjednačio s važnošću rasta gospodarstva. Osvrnuo se i na postavljanje dvojezičnih natpisa na državne institucije u Vukovaru. Provodimo Ustavni zakon o pravima manjina, vjerujemo u taj zakon, jer taj zakon i takva praksa Hrvatsku čine malo boljim i malo sretnijim mjestom, rekao je premijer. Zastupnike, ali i hrvatsku javnost pozvao je da ih sasvim ne zaslijepe samo ekonomska pitanja, jer život, kaže, ima mnogo više dimenzija. Pozvao je da se ne dopusti gaženje vrijednosti antifašizma i sekularizma, diskriminacija LGBT zajednice ili obespravljenost bilo koje manjinske grupacije. "Ako bismo to dopustili, naši životi, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeđeni", rekao je Milanović. "Strategijom svih strategija" nazvao je strategiju razvoja obrazovanja znanosti, ocjenivši kako bi uskraćivanje modernog obrazovanja generacijama koje stasaju bio neoprostiv grijeh. "Omogućit ćemo da s naših učilišta izlaze ljudi koji se zdravo razvijaju, u duhovnom, tjelesnom i društvenom smislu. Zato inzistiramo na zdravstvenom i građanskom odgoju u školama", poručio je premijer.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će se mijenjati Ustav i da će se zastara ukinuti za sva teška ubojstva, a ne samo za politički motivirana, kako je ranije najavljivano. "Pravosuđu smo na svim razinama u punoj mjeri prepustili odgovornost koja mu pripada. Zato želimo izmijeniti Ustav i ukinuti zastaru za politička motivirana, odnosno za sva teška ubojstva, kao što to ima nekoliko europskih država koje nam služe kao uzor", rekao je premijer u Hrvatskom saboru gdje je po prvi put podnio izvješće o stanju u državi, te o aktivnostima Vlade. "Neka se pravosuđe suoči s tim zlodjelima, tko god bili počinitelji, tko god bile žrtve", rekao je Milanović. Pravosudni sustav pozvao je da se "dostojno nosi s odgovornošću", poručivši da samo tako može postati točkom najvišeg povjerenja svih hrvatskih građana. Ponovio je da pokušaj vremenskog ograničavanja u zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, tzv. lex. Perković, nije bio motiviran zaštitom počinitelja zločina. "Naš jedini motiv bio je da zaštitimo branitelje od mogućih kaznenih postupaka u nekoj od zemalja EU", rekao je premijer precizirajući kako misli na postupke za kazneno djelo ratnog zločina za koje postoji univerzalna jurisdikcija. Naglasio je da hrvatsko pravosuđe treba doći do dokaza o svakom zločinu i kazniti krivce. Treba, kaže, biti istražena svaka prijava i svaki glas o odgovornima za ratne zločine, ali najviše pred hrvatskim pravosudnim tijelima, "jer su to naši zločini i naša drama, a ovako se pretvara u farsu". Milanović tvrdi da zbog takvog pristupa Hrvatska neće biti ni na koji način oštećena ili sankcionirana.
ZAGREB - U Ministarstvu zdravlja počeo je sastanak ministra Rajka Ostojića sa čelnicima sindikata liječnika Ivicom Babićem i medicinskih sestara Anicom Prašnjak, organizatorima štrajka u bolnicama. To je drugi pokušaj uspostave socijalnog dijaloga i približavanja stajališta dviju suprotstavljenih strana oko sklapanja novog kolektivnog ugovora u zdravstvu, što je sindikalni uvjet za prestanak štrajka. "Štrajk će trajati dok ne potpišemo nešto što će jamčiti da će se prekovremeni sati u zdravstvu plaćati u skladu sa zakonima i europskom praksom", poručio je Babić uoči sastanka. Babić koji je na prethodnom sastanku s Ostojićem zatražio da se riješi pitanje navodnih pritisaka na štrajkaše u Općoj bolnici u Virovitici, rekao je danas da nije upoznat s rezultatima inspekcijskog nadzora u toj bolnici. "Što je nadzor našao, o tome čekamo odgovor gospodina ministra", rekao je Babić koji simptomatičnim smatra što se u inspekcijski nadzor te bolnice nije zvalo i njega, kao predsjednika štrajkaškog odbora.
NAŠICE - Više od 1.500 kilograma opojnih droga zaplijenjenih od 2007. godine do danas spaljeno je u pećima tvrtke "Našicecement, a njezina vrijednost procijenjena je na 3,5 do 4 milijuna kuna. Tom je činu danas nazočan bio glavni ravnatelj policije Vlado Dominić koji je, uz ostalo, rekao da je spaljeno 150 kilograma heroina, 10 kilograma kokaina, i ostalih droga, zaplijenjenih u više od pet tisuća kaznenih predmeta, pravomoćno okončanih na hrvatskim sudovima. Ocijenio je da je današnje spaljivanje dokaz učinkovitosti policije u smanjivanju ponude opojnih droga. Dominić je istaknuo da je u tim aktivnostima od posebnog značaja bila koordinacija s Državnim odvjetništvom i Carinom te međunarodna suradnja sa slovenskom, crnogorskom, makedonskom i bosanskohercegovačkom policijom, jer je u takvim akcijama, uz ostalo, zaplijenjeno više od 170 kilograma marihuane te 24 kilograma heroina. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je kako se činom spaljivanja uništava nečija zarada i spašavaju životi drugih ljudi. Istaknula je da se borba protiv droge vodi na nekoliko razina, aktivnostima policije te edukacijom i prevencijom, a smatra da bi u tome trebao pomoći zdravstveni odgoj u školama.
ŠIBENIK - U tri tvrtke nastale razgradnjom šibenske Tvornice lakih metala (TLM) otkaze će dobiti oko 200 radnika, upozorili su danas na konferenciji za novinare predstavnik Hrvatskog sindikata metalaca Zdravko Burazer, te Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević. Otići će, kazali su sindikalci, čak 140 radnika iz Tvornice valjanih proizvoda (TVP), u Tvornici prešanih proizvoda (TPP) bez posla će ostati oko 40 djelatnika, a iz Adriala plus 70 radnika. Uprava TVP-a, kazali su sindikalci, upravo iznosi popis imena radnika koji će ostati bez posla pred Radničkim vijećem TLM-ovih tvrtki. Sindikat je vijest o otpuštanjima u TVP-u primio s ogorčenjem, kazao je Burazer, jer ih je vlasnik te tvornice Marko Pejčinoski uvjeravao kako otkaza neće biti. Uzimajući njegove riječi kao garanciju, nastavio je Burazer, sindikat je čak u novi Kolektivni ugovor prihvatio uvrstiti smanjenje otpremnine po godini staža s pet tisuća na 3,5 tisuće kuna. Sindikalci su danas apelirali na Vladu i Ministarstvo gospodarstva da se sazove radni sastanak na kojem će prisustvovati i predstavnici vlasnika tvrtki nastalih razgradnjom TLM-a, kako bi se utvrdilo jesu li vlasnici ispunili svoje obveze iz programa restrukturiranja TLM-a.
RIJEKA - Žena (57) čije je tijelo sinoć pronađeno u stanu u riječkoj ulici Luki ipak je ubijena, potvrdilo je danas državno odvjetništvo. "Očevidom je utvrđeno da je 57-godišnjakinja preminula nasilnom smrću te se provode daljnji izvidi kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja i uzrok smrti", objavilo je državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama, ne navodeći nikakve pojedinosti zločina. Policija je potvrdila tek da je mrtvo tijelo pronađeno u 19.20 sati, u stanu u Ulici Luki.
VARAŽDIN - Varaždinska i zagrebačka policija, u suradnji sa Carinskom upravom, otkrili su skupinu ilegalnih proizvođača i preprodavača alkoholnih pića sa zagrebačkog područja koja je na ilegalnom alkoholu navodno zaradila najmanje 60 tisuća kuna. Varaždinska policija u priopćenju navodi da su pretragom stanova petorice osumnjičenih proizvođača i preprodavača ilegalnog alkohola pronađene veće količine alkoholnih pića, materijala i aparature za proizvodnju, ambalaža i nešto oružja. Po dosada prikupljenim podacima policija sumnjiči 44-godišnjaka da je od 2009. ilegalno proizvodio alkoholna pića domaćih i stranih proizvođača. Na njegovo traženje 56-godišnji član grupe nabavljao mu je originalnu ambalažu, a drugi, godinu dana mlađi, originalne čepove iz tvrke u kojoj je zaposlen, a koja se bavi proizvodnjom pića. U svemu je pomogao još jedan član skupine koji je nabavljao neoriginalne čepove.
ZAGREB - EU peticija za pravo na vodu sakupila je više od 1,85 milijuna potpisa što je gotovo dvostruko više od potrebnih, a Hrvatska je jedna od 15 zemalja čiji je broj potpisnika peticije ostao ispod praga. Podaci su vidljivi na mrežnim stranicama Europskog saveza sindikata javnih službi (EPSU), koji je organizirao peticiju s ciljem da nametne tijelima Europske unije usvojanje zakona koji će svim građanima EU priznati pravo na vodu i odvodnju. Imamo tri mjeseca za provjeru potpisa, a 10. prosinca bit će objavljeno koliko punovažnih potpisa imamo, nakon čega će Europska komisija reći što misli, kazao je za Hinu direktor za komunikacije i odnose s javnošću EPSU-a Pablo Sanchez Centellas. Očekujemo da će voda biti proglašena ljudskim pravom u EU zakonodavstvu, kazao je. Građansku inicijativu trebao je poduprijeti najmanje jedan milijun građana EU-a iz najmanje sedam od 28 država članica, a konačan broj prikupljenih potpisa je više od milijun i 850 tisuća ili gotovo dvostruko veći.
ZAGREB - Međunarodni znanstveni skup "Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu" održat će se od 27. do 28. rujna na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u Zagrebu. Glavni organizator skupa je Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, a suorganizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište, zagrebački i osječki Filozofski fakultet, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu i zagrebački Staroslavenski institut. Organizator podsjeća kako se ove godine slavi 1150. obljetnica misije svete Braće u Moravsku te napominje da je tom prigodom staroslavenski jezik u liturgiji ušao i u hrvatske krajeve. Hrvatska Europi ima toliko toga ponuditi i pokazati pa se povijesna, filološka i teološka znanost trebaju potruditi da na svjetlo iznesu sve one detalje koji nas povezuju s Europom minulih stoljeća, a koji kroz 20. stoljeće nisu smjeli ili znali biti predstavljeni javnosti, ističe organizator skupa i dodaje kako je glagoljaštvo, kao široki pojam tradicija Provincije franjevaca trećoredaca pa se u novim okruženjima apostolata, pastorala i prisutnosti u Crkvi može predstaviti kao posebna i izvorno hrvatska.