Vlasnik MK Grupe Miodrag Kostić rekao je u raspravi kako bi se najradije udružio s najvećim proizvođačem iz SAD-a, ali da druga strana neće pa stoga "mora birati lokalnu djevojku, odnosno Podravku".
Predsjednika Uprave Podravke Zvonimira Mršića ne zanima, međutim, spajanje, već je skloniji suradnji u iskoraku na treća tržišta, za što partnera traži i u TDR-u koji je nedavno otvorio tvornicu u Iranu.
"Bolji odnosi poduzetnika iz Hrvatske i Srbije najbolji su način poboljšanja odnosa dviju država", ocijenio je Kostić, dodavši kako je cijela regija zapravo "rob istog mentalnog sklopa u kojem bi svi htjeli imati velike kapitaliste, ali da nitko ne bude bogat".
"Nije naša funkcija zapošljavanje, nego stvaranje profita i otvaranje novih tržišta, a radna mjesta će nakon toga doći sama", poručio je Kostić.
Mršić je istaknuo kako je Podravka za 20 posto smanjila broj zaposlenih u Hrvatskoj, a to joj je omogućilo da znatno podigne efikasnost i očuva nisku zaduženost. Podravka sada, dodao je, kreće u novi investicijski ciklus koji bi joj trebao omogućiti da zadrži pozicije u regiji te osvoji nova tržišta u udaljenijim zemljama.
"Ova se regija može ugledati u Benelux kao sustav koordinacije ekonomske politike, ali s obzirom da je Hrvatska sada članica EU-a, u praksi to znači da bi trebala pomoći svojim susjedima da što prije uđu u EU, kako bi se mogli koordinirati i pomagati", ustvrdila je Vedrana Jelušić Kašić iz hrvatskog ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ekonomski analitičar Damir Novotny bolji uzor vidi u baltičkoj regiji koja se već uspjela ekonomski povezati oko proizvoda visoke dodane vrijednosti, jer se "više ne možemo boriti s jeftinom proizvodnjom iz Vijetnama ili Bangladeša".
Mršić je u nastavku kazao i kako je Podravka zainteresirana za akvizicije u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, koje može financirati kreditom. Za to, tvrdi, ima suglasnost skupštine dioničara, što uključuje i državu, koja se ne protivi smanjenju svog vlasničkog udjela kroz dokapitalizaciju.
Novotny je međutim mišljenja da su veći volumeni poslovanja bitni zbog ulaganja u inovacije, s čim se složio i Kostić, čija kompanija na 700 milijuna eura prihoda ima 120 milijuna eura gotovine, ali ne uspijeva u regiji naći kompaniju koju bi tim novcem preuzela, a da joj jamči 15 posto prinosa na ulaganje.