ČAKOVEC - Predsjednik Ivo Josipović sinoć je u Čakovcu na svečanoj akademiji u povodu 22. obljetnice oslobođenja Međimurja od JNA rekao kako je "najveći uspjeh borbe kad se pobijedi bez ispaljenog metka", a, kako je istaknuo, Međimurci su to uspjeli pokazavši koliko su mudri. Josipović je dodao kako su Međimurci isto tako pokazali, da su, kad je to bilo potrebno, bili sposobni i ispaliti metak. Međimurje je po mnogo čemu ponos Hrvatske, pa tako i u borbi tijekom Domovinskog rata, rekao je predsjednik. Govoreći o tome kako je bivša čakovečka vojarna danas postala dio Centra znanja, Josipović je kazao kako u tome ima puno simbolike, jer mjesto s kojeg su mladi branitelji nekad odlazili na bojišta danas je mjesto gdje mladi uče te postižu gospodarske i druge uspjehe. Međimurje je kraj koji ulaskom u EU ima novu, bolju perspektivu, istaknuo je predsjednik dodajući kako ćemo se branitelja uvijek sjećati. Međimurski župan Matija Posavec je naglasio kako je Međimurje prvi hrvatski kraj koji je u potpunosti oslobođen od JNA, ali da se o tome u Hrvatskoj malo zna.
ZAGREB - Burna rasprava u Hrvatskom saboru povela se sinoć oko izmjena Zakona o porezu na dohodak i odredbi o retroaktivnom oporezivanju dividendi i udjela u dobiti, a ministar financija Slavko Linić poručio je kako pri tome ostaje i unatoč tužbi poslodavaca Ustavnom sudu. „Smatram da je u redu s 12 posto poreza na dividendu opteretiti one koji nisu isplatili svoju dobit prije donošenja zakona“, ustvrdio je Linić. HDZ-ova zastupnica Martina Dalić ocijenila je kako se predloženi zakon bavi posljedicama izmjena Zakona o porezu na dohodak iz 2012. koje su se, među ostalim, odnosile na pitanje oporezivanja dividende što je, podsjetila je, Ustavni sud obustavio privremenom mjerom. „Držimo da onaj tko si može isplatiti dividendu i dobit predstavlja sloj građana s većim prihodima i ocijenili smo da ih treba oporezivati“, rekao je Linić. Po njegovim riječima, nezadovoljni su poslodavci ustavnu tužbu digli da dokažu kako dobit iz ranijih godina ne bi trebao biti predmet oporezivanja jer su dobit ostvarili ranije. „Ovaj porez u potpunosti predstavlja teret na domaće poduzetnike pa vjerujem da ćete doći do zaključka da prihodi od dividendi nemaju znatan utjecaj na proračun, a stvaraju golemu ekonomsku štetu“, poručila je Dalić. Sinoć je u kratkoj saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o leasingu zamjenik ministra financija Boris Lalovac izvijestio da se leasing društvima registriranima u državama članicama EU-a koja će poslovati u Hrvatskoj, neposredno ili putem podružnice izjednačavaju uvjeti poslovanja s društvima registriranim u Hrvatskoj. Zastupnici su kasno sinoć razmotrili i zakonske prijedloge o provedbi uredbi EU o europskim fondovima poduzetničkog kapitala i socijalnog poduzetništva. Sabor će sjednicu danas nastaviti raspravom o izmjenama Zakona o zadrugama.
ZAGREB - Predsjedništvo SDP-a pokrenulo je jučer postupak da se Aleksandra Kolarić izbaci iz SDP-a, objavila je Aleksandra Kolarić na svom Facebook profilu. U SDP-u se sinoć nije mogla dobiti informacija o tome. "Predsjedništvo SDP-a danas me je izbacilo iz stranke, tj. pokrenulo postupak za moje izbacivanje (barem sam tako neslužbeno čula)", objavila je Kolarić. Dodala je kako je "šokirana tom odlukom i brzinom njezina donošenja" te je, uz ostalo, navela kako je njezina "krivnja to što je javno izrekla svoj stav, koji je različit od stava predsjednika stranke Zorana Milanovića". Kolarić je u kolumni na portalu Index.hr kritizirala Milanovića zbog 'lex Perković' i ocijenila da je zbog toga zakona "Milanović izazvao besmislenu svađu s Europskom komisijom, koja je dovela do toga da Hrvatskoj prijete sankcije". "Nije mi poznato da je SDP ikada do sada nekoga izbacio zbog verbalnog delikta. Ovime je sadašnje vodstvo SDP-a potvrdilo da sam točno detektirala ključni problem naše stranke: šutnju, strah i samovladu predsjednika stranke", napisala je Aleksandra Kolarić, predsjednica je Hrvatske udruge za odnose s javnošću i kandidatkinja za potpredsjednicu zagrebačkoga SDP-a. Za vrijeme koalicijske vlade Ivice Račana bila je tri godine glasnogovornica Vlade.
ZAGREB - Član Predsjedništva SDP-a Mirando Mrsić opovrgnuo je u sinoćnjem priopćenju tvrdnje Aleksandre Kolarić objavljene u medijima da je na Predsjedništvu stranke zahtijevao raspravu o njezinu otvorenom pismu, kao i da je inicirao odluku o njezinu isključenju iz stranke. "Neistinite su tvrdnje Aleksandre Kolarić objavljene u medijima da sam na Predsjedništvu SDP-a zahtijevao raspravu o njezinu otvorenom pismu, koje su neki članovi Predsjedništva već ranije javno kritizirali, kao i inicirao odluku o njezinu isključenju iz stranke", navodi Mrsić u priopćenju. Mrsić, uz ostalo, ističe da se u svojim istupima i programu zalaže za otvoren dijalog i jedinstvo stranke, uvažavanje svih stavova i mišljenja ali, da je "protiv poziva na rušenje demokratski izabranog vodstva.
LEPOGLAVA - Međunarodni festival čipke Lepoglava 2013. koji se ove godine održava pod geslom „Čipkarstvo i djeca“ otvorio je sinoć u Lepoglavi predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović istaknuvši da je lepoglavska čipka iznimna kulturna baština. Lepoglavska čipka iznimna je kulturna baština i zahvaljujem Zagorcima, prvenstveno građankama i građanima Lepoglave, što čuvaju tu zaista prelijepu tradiciju, poručio je Josipović otvarajući 17. po redu međunarodni festival čipke u Lepoglavi. Istaknuo je da će Hrvatska zasigurno biti nadaleko poznata i po čipki te da Lepoglava i lepoglavska čipka može biti primjer drugima kako se čuva i njeguje tradicija. Očuvanje tradicije posebno je važno sada kada smo ušli u Europsku uniju jer pravilnim odnosom prema baštini štitimo naš nacionalni identitet, kazao je predsjednik Josipović. Ove godine, uz hrvatske čipkarice, na Festivalu izlažu i čipkarice iz Slovenije, Španjolske, Belgije, Njemačke, Poljske, Mađarske te prvi put iz Bosne i Hercegovine. U četiri dana trajanja Festival nudi brojne događaje, među kojima je izložba dječjih čipki iz Slovenije, Španjolske i Belgije. Po prvi put održava se izložba dječjih igračaka iz hrvatske baštine Etnografskog muzeja iz Zagreba. Posjetitelje će privući i pet metarna čipka iz Poljske, ovogodišnjeg partnera Festivala.
ZAGREB - Slavni ruski pijanist Jevgenij Kissin nastupio je sinoć u Zagrebu gdje je maestralnim koncertom i vrhunskom glazbom podigao na noge publiku Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Najavio ga je ravnatelj Koncertne direkcije Zagreb Josip Nalis koji je kazao kako je riječ o umjetniku kojega ni ne treba previše najavljivati jer će on "sam svojom glazbom sve reći". Glazbenik poznat po uvjerljivom pristupu koji "slušatelja prikuje za svaki ton" koncert je otvorio Sonatom za glasovir u D-duru Franza Schuberta. Njegovu izvedbu Schubertove u početku prekrasno vesele i razigrane, pa zamišljene, sjetne i sentimentalne sonate publika je pozdravila snažnim pljeskom koji je umjetnika pozivao četiri puta na naklon. U drugom dijelu koncerta Kissin je na glasoviru Lisinskoga zasvirao Sonatu za glasovir u gis-molu, bajkovitu "Sonatu fantaziju" Aleksandra Skrjabina, nakon čega je uslijedio izbor od sedam Skrjabinovih Etida iz osmog opusa. Glazbenu poslasticu zaokružio je s tri bisa, završivši spektakularnom izvedbom Poloneze u As-duru op. 53 "Heroice" Frederica Chopina. Kissin je u Zagrebu nastupio u sklopu velike turneje započete 12. rujna u Pragu. Ciklus od ukupno 77 koncerata diljem Europe, SAD-a i Azije, nakon čega se ponovno vraća u Europu, završit će u ožujku 2016. u Njemačkoj.
ZAGREB - Premijerom predstave "Zločin i kazna" prema istoimenu romanu F.M. Dostojevskog, u adaptaciji i režiji redatelja Zlatka Svibena, sinoć je Gradsko dramsko kazalište Gavelle otvorilo svoju novu sezonu. Roman "Zločin i kazna" jedno je od najvećih djela ruske književnosti, a priča o propalom studentu prava Raskoljnikovu koji se iz viših ciljeva odlučuje na ubojstvo, u Svibenovoj dramaturškoj obradi i adaptaciji na daskama Gavelle razvila se iz triju postojećih dramatizacija. Iz te fragmentirane dramaturgije iznikla je neuobičajena predstava, ni drama ni melodrama ni detektivska priča. Sviben se u njoj odlučio za originalan multižanrovski pristup, koji se istodobno bavi i psihologijom karaktera glavnoga lika i "višim" pitanjima koja nadilaze individualno - pitanjima društvene etike i morala. Raskoljnikov (Franjo Dijak), koji opravdanje za ubojstvo nalazi u uvjerenju da je njegova žrtva (igra ju Inge Appelt) pohlepna stara lihvarka koja smrt zaslužuje, ubrzo uviđa da ubojstvom nije riješio svoje probleme. Ostatak radnje vrti se oko posljedica njegova čina. U napetoj igri mačke i miša koju s njime igra inspektor Porfirij (Ozren Grabarić), koji jedini sumnja u njega, razvija se analiza njegova psihološkog stanja na putu prema konačnoj kapitulaciji i predaji u ruke zakona. Sviben je na projektu okupio veliku glumačku ekipu Gavelle, pa tako u predstavi još glume Darko Milas, Nela Kocsis, Perica Martinović, Ivana Bolanča, Jelena Miholjević, Živko Anočić, Nenad Cvetko, Siniša Ružić, Zoran Golgić, Anja Šovagović, te u alteraciji Ivona Kundert i Amanda Prenkaj.
OSIJEK - U Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku sinoć je otvorena izložba "Likovna baština obitelji Pejačević" na kojoj je izloženo 153 djela, najvećim dijelom iz fundusa osječke Galerije, te posuđenih slika i umjetnina od obitelji Pejačević i brojnih kulturnih institucija iz Hrvatske. Autorice izložbe koja se pripremala 10 godina su Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lučevnjak, koje su istaknule kako je riječ o sveobuhvatnom prikazu kulturnog bogatstva obitelji koja je obilježila razdoblje od 18. do sredine 20. stoljeća. Plemićka obitelj Pejačević posjedovala je bogate umjetničke zbirke u svojim dvorcima u Hrvatskoj i izvan nje, rekla je Najcer Sabljak. Zbirke su nastajale od njezina dolaska na prostor Slavonije i Srijema početkom 18. stoljeća. Prije otvaranja izložbe u Hrvatskoj gospodarskoj komori Osijek predstavljen je i katalog izložbe koji je kako je istaknuo Zvonko Maković, jedan od recenzenata , "zapravo prava monografija likovne baštine obitelji Pejačević". Otvarajući izložbu osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, istaknuo kako je riječ o jednom od najznačajnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj ove godine, ali i u europskim okvirima. U siječnju i veljači izložba će biti predstavljena u Zagrebu, a potom u više slavonskih gradova, te inozemstvu.