Prema podacima svjetske organizacije do 2050. 25 posto svih Europljana bit će starije od 65 godina što će predstavljati veliki izazov za zdravstvene službe koje su već sada ugrožene rastućom financijskom krizom.
Neprenosive bolesti čine najveći dio bolesti u Europi dok na zarazne otpada puno manji dio, a one su i daleko najčešći uzrok smrti - u 80 posto slučajeva. Važan problem koji predstavlja izazov je smanjivanje pobolijevanja i umiranja od neprenosivih bolesti.
Kardiovaskularne bolesti, rak, ozljede i trovanje ostaju najčešće neprenosive bolesti a među zaraznima dominiraju tuberkuloza, HIV/AIDS i druge spolno prenosive bolesti. Nedavne epidemije poliomijelitisa, rubeole i ospice u Europi ukazuju na potrebu poboljšanja monitoringa i prevencije tih bolesti, upozorava SZO.
Od 1990-ih mortalitet trudnica smanjio se 54 posto i Europa danas ima najnižu stopu mortaliteta trudnica u čitavom svijetu.
Unatoč tomu rizik za žene od smrti povezanih s trudnoćom i porođajem razlikuju se za 40 posto ovisno u kojem dijelu Europe žive i dobivaju zdravstvenu zaštitu.
Konzumiranje alkohola po glavi odraslog stanovnika značajno je palo tijekom posljednjih 20 godina no unatoč tom padu posebno izraženom na europskom jugu njegova potrošnja raste ne europskom istoku.
Europski akcijski plan stvara okvir borbe protiv konzumiranja alkohola i do sada je 37 zemalja izradilo nacionalni program borbe protiv alkohola a 10 ih razvija takav program.
Zahvaljujući naprednim metodama dijagnostike više od polovice slučajeva rezistentne tuberkuloze danas se otkriva, a liječenjem je obuhvaćeno 96 posto slučajeva.
SZO upozorava da vlasti, u krizi koja je pogodila Europu, moraju razmišljati o dugoročnim posljedicama štednje u zdravstvu, primjerice učestalost zaraznih bolesti uključujući infekcije HIV-om može značajno porasti kada se preventivni programi poput izdavanja čistih igala, ukinu.