U OECD-u ipak napominju da će zbog usporavanja aktivnosti u mnogim gospodarstvima u nastajanju rast globalnog gospodarstva ostati slabašan. "Zaključak je da razvijena gospodarstva rastu brže a ona u nastajanju sporije", kazao je danas Reutersu glavni ekonomist Pier Carlo Padoan.
Među najvećim gospodarstvima oporavak će predvoditi SAD sa stopom rasta od 1,7 posto u ovoj godini, čime je ipak blago snižena OECD-ova prognoza iz svibnja kojom je predviđan rast od 1,9 posto.
Potvrđena je pak ranija prognoza za Japan u kojoj se trećem najvećem svjetskom gospodarstvu prognozira rast od 1,6 posto u ovoj godini, uz podršku golemih monetarnih poticaja tamošnje središnje banke.
Zahvaljujući oporavku u Njemačkoj i Francuskoj, dobre vijesti konačno stižu i iz Europe, koja je posljednjih godina bila uteg rastu zbog dužničke krize.
OECD je tako poboljšao prognoze za Francusku, drugo najveće gospodarstvo eurozone, u kojem sada očekuje rast od 0,3 posto u ovoj godini, dok je svibanjskim prognozama predviđen isti postotni pad. Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, ove bi godine trebalo porasti za 0,7 posto, čime je podignuta svibanjska prognoza rasta od 0,4 posto.
Italija, treće po veličini gospodarstvo eurozone, ove bi godine trebala zabilježiti pad od 1,8 posto, prognoziraju u OECD-u. Uz takve prognoze, kazao je Padoan, dugovima pogođenoj južnoj Europi i dalje treba popustljiva monetarna politika.
Za Britaniju, koja nije članica eurozone, OECD je snažno podigao prognozu i sada očekuje rast od 1,5 posto u ovoj godini. Svibanjskom prognozom bio je predviđan rast od 0,8 posto.
Paralelno usporavanje u mnogim gospodarstvima u nastajanju vjerojatno će ipak prigušiti širi globalni rast, napominju u OECD-u. Iznimka među tim zemljama je Kina čije bi gospodarstvo ove godine trebalo ostvariti stopu rasta od 7,4 posto.
Glavni OECD-ov ekonomist osvrnuo se i na monetarne politike u SAD-u i eurozoni. Za SAD kaže da bi uz očekivan nastavak stabilnog rasta u ovoj godini bilo primjereno da Fed polako počne smanjivati monetarne poticaje u vidu kupovina obveznica. Europska središnja banka (ECB) pak ne bi trebala isključiti mogućnost daljnjeg smanjenja kamatne stope u eurozoni, u slučaju da oporavak popusti, smatraju u OECD-u.