BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu potvrdila da je od Hrvatske dobila pozitivne signale u vezi s mogućom promjenom zakona o primjeni europskog uhidbenog naloga, ali i da nastavlja s pripremama odgovarajućih mjera kako bi se osiguralo da hrvatsko zakonodavstvo bude usklađeno s europskim. "Mogu potvrditi da je potpredsjednica Komisije Viviane Reding jučer navečer dobila pismo hrvatskog ministra pravosuđa koje, čini se, upućuje na konstruktivan pristup u tom pitanju, to jest volju Hrvatske da promijeni svoj zakon i uskladi ga s europskim zakonima. Predsjednik Barroso je također primio slična jamstva od hrvatskog premijera jučer navečer. Komisija pozdravlja taj konstruktivni pristup i sada je u kontaktu s hrvatskim vlastima kako bi se razjasnile njihove namjere i kako bi se vidjelo hoće li nakon ovih pozitivnih političkih namjera uslijediti tražene zakonodavne mjere", izjavila je u srijedu na konferenciji za novinare glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.
ZAGREB - Haško tužiteljstvo u žalbi na prvostupanjsku presudu šestorici bivših čelnika Herceg-Bosne, osuđenoj u svibnju na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH, zatražit će da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće te da se izreknu "značajno veće" zatvorske kazne, objavio je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). "Žalbeno vijeće trebalo bi ispraviti pogreške raspravnoga vijeća, optužene proglasiti krivima za dodatne zločine kako je opisano i značajno povećati kazne", navodi se u najavi žalbe tužitelja objavljenoj u utorak. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora za zločine koje su osmislili u okviru tzv. 'običnog' odnosno užeg oblika udruženog zločinačkog pothvata.
SARAJEVO - U Sarajevu je u srijedu obilježena 18. obljetnica masakra počinjenog na tržnici Markale 1995. godine kada su u minobacačkom napadu što ga je počinila vojska bosanskih Srba ubijene 43 osobe, a 84 ih je teško ozlijeđeno. Vijenac na spomen obilježje podignuto nakon rata u krugu tržnice položili su predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić te izaslanstva općinskih i županijskih vlasti kao i članovi obitelji poginulih. Masakr iz kolovoza 1995. godine bio je izravnim povodom za kampanju zračnih udara zapadnih zemalja na položaje vojske bosanskih Srba koji su označili prijelomnicu u ratu otvorivši istodobno put mirovnim pregovorima u Daytonu i okončanju troipolgodišnjeg rata u BiH. Za masakr na Markalama Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je generale vojske bosanskih Srba Stanislava Galića i Dragomira Miloševića. Galić je osuđen na doživotnu robiju a Milošević izdržava kaznu od 29 godina zatvora.
DAMASK - UN-ovi stručnjaci za kemijsko oružje nastavili su u srijedu blizu Damaska istragu kemijskog napada koji je potaknuo Zapad da planira udar na sirijski režim, unatoč upozorenjima Irana i Rusije da će izazvati katastrofu u regiji, dok istodobno glavni tajnik UN-a poziva da se istražiteljima dade vremena da završe posao. Inspektorima treba dati vremena da odrede jesu li vojne snage uporabile kemijsko oružje u sirijskom građanskom ratu, kazao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u srijedu u den Haagu. Sve dok su inspektori u Siriji, napadi zapadne koalicije predvođeni Sjedinjeni Državama nisu vjerojatni jer bi ugrozili njihovu sigurnost, piše agencija Reuters i prenosi da su inspektori u srijedu ujutro krenuli u Zamalku, istočno predgrađe Damaska. I dok cijene nafte i zlata rastu na svjetskim burzama u strahu od nove nepredvidive faze rata koji u Siriji traje od 2011. i koji je već podijelio Bliski istok, stručnjaci se više ne pitaju hoće li biti napada, nego kada će ga biti.
JERUZALEM - Izrael raspoređuje svoju proturaketnu obranu kao mjeru opreza za slučaj da Sirijci u znak odmazde u slučaju napada zapadnih zemalja odgovore projektilima, objavio je u srijedu izraelski vojni radio. Sustavi koje Izrael raspoređuje su Iron Dome kratkog dometa, Patrioti za srednji i Arrow II za dugi domet, javio je radio naglašavajući da iz sigurnosnih razloga ne govori o broju i mjestu na koje su raspoređeni pojedini proturaketni sustavi. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u utorak je rekao da se njegova zemlja želi držati izvan sirijskog sukoba ali da će "snažno odgovoriti" na bilo kakav pokušaj napada.
KAIRO - Egipat ne bi trebao zabraniti Muslimansko bratstvo ili ga isključiti iz političkih procesa nakon što je vojska svrgnula Muhameda Mursija, rekao je prijelazni egipatski premijer u utorak ublaživši državnu retoriku u odnosu na tu islamističku skupinu. Promjena stava potiče nagađanja da se vlada priprema za moguće političko rješavanje krize. Hazem el-Beblawi je 17. kolovoza ocijenio je da bi se najstariju, i vjerojatno najorganiziraniju, islamističku skupinu arapskog svijeta trebalo raspustiti i rekao da vlada razmatra tu zamisao. U razgovoru za državnu novinsku agenciju u utorak navečer, Beblawi je izgleda ustuknuo rekavši da bi vlada umjesto toga trebala nadgledati skupinu i njeno političko krilo te da će djelovanja njenih članova odrediti njenu sudbinu. "Raspuštanje stranke ili skupine nije rješenje i nije ispravno donositi odluke u nemirnim okolnostima", prenijela je agencija MENA Beblawijevu izjavu.
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) održat će novi krug pregovora 27. rujna o spornom iranskom nuklearnom programu, što će biti prvi takav sastanak otkako je razmjerno umjereni Hasan Rohani postao predsjednik Irana. Sastanak će se održati u Beču, rekla je glasnogovornica IAEA. To će biti 11. krug razgvora između dvije strane od početka 2012. godine koji do sada nisu dali rezutate. Razgovore će zapad pozorno analizirati kako bi ustanovio ima li, nakon izbora Rohanija u lipnju, ikakvih znakova iranske spremnosti na kompromis u desetljeće starom međunarodnom sporu oko nuklearnog programa Teherana. Rohani je obećao veću transparentnost i manje sukobljavanja u odnosima s IAEA i svjetskim silama.