U pismu ističu kako žele da Nikolić podrži tu inicijativu jer je riječ o miroljubivoj akciji, bez političkih i inih uplitanja, kojoj je cilj podsjetiti i odati poštovanje onima koji su dali svoje živote tijekom srpske i crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku, ali i poučiti mlade u Srbiji da se u Hrvatskoj od 1991.-1995. vodio žestoki rat, te da svaki rat nanosi patnju, bol i tugu.
"Vama je poznato da ni jedan hrvatski vojnik tih godina nije prešao srpsku granicu. Vrijeme je da već jednom Srbija prizna da je ratovala u Hrvatskoj, da je s njezine strane Hrvatskoj učinjena ogromna materijalna i ina šteta, da su u Srbiji, Crnoj Gori i drugdje postojali koncentracijski logori u kojima su zatvarani i mučeni Hrvati, da se neprestano otkrivaju nove masovne grobnice, te da su naposljetku u tom ratu ubijeni i mnogi hrvatski civili: djeca, žene, starci", ističe se u priopćenju.
Iz Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata podsjećaju i kako Srbija još nije dopustila da hrvatski logoraši postave spomen ploče u logorima Stajićevo i Begejci, u Srbiji, gdje je bilo zatočeno i teško zlostavljano nekoliko tisuća hrvatskih vojnika i civila. Traže od srbijanskog predsjednika da se zauzme za postavljanje spomen ploče kao i da se hrvatski branitelj Veljko Marić, koji je uhićen i suđen u Srbiji pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, prebaci iz srpskog zatvora u neki od zatvora u Hrvatsku.
"Gospodine Predsjedniče, ne kažemo da u ovom ratu kojeg mi zovemo Domovinskim, a Vi Otadžbinskim nisu stradali i brojni Vaši sugrađani. Jedno od groblja srpskih vojnika još se uvijek nalazi nedaleko centra Grada Vukovara, o čemu se već gotovo i ne govori. S druge pak strane, u Vukovaru, Gradu – mučeniku nalazi se i veliko, Memorijalno groblje na kojem se mogu vidjeti čak 938 bijela križa, a svaki od njih označava jednog ubijenog Hrvata u Domovinskome ratu", stoji u pismu UHBDR'91 srbijanskom predsjedniku.
Iz UHBDR '91 ističu kako spomen ploča - kakvu žele postaviti u Novom Sadu, jer je nekako najbliži Vukovaru, hrvatskoj svetinji - može samo pridonijeti da se ukaže da se nešto takvoga više nikada ne ponovi.
"Zar 23 godine od početka rata nije dovoljno da kažemo i da se prisjetimo točno kako je bilo? Tko je kome prvi 'ušao u dvorište'. Postoje brojni dokumenti, fotografije, video i ini zapisi", navodi u otvorenom pismu predsjednik UHBDR '91 Mladen Pavković.
Dodaje kako bi "stoga, istina možebitno krenula i od ove jedne skromne i prigodne spomen ploče, koje se mnogi ne samo u Novom Sadu, već i u Srbiji, bezrazložno plaše i protive".