ZAGREB
Slovački veleposlanik u RH Roman Supek najavio je u ponedjeljak na sastanku s predsjednikom Sabora Josipom Lekom nastavak slovačkih ulaganja u Hrvatsku, priopćeno je iz Sabora. Slovački veleposlanik na odlasku, kojeg je Leko danas primio u oproštajni posjet, kazao je da su se zadnje dvije godine slovačke investicije u Hrvatsku udvostručile, a do 2010. iznosile su 30 milijuna eura. Najavio je i daljnje investicije, rekavši da su projekti za to već u izradi. Na sastanku s Lekom odnosi Hrvatske i Slovačke obostrano su ocijenjeni vrlo pozitivno te je istaknuta uloga Slovačke u hrvatskom procesu pristupanja NATO-u i Europskoj uniji. Leko je izrazio uvjerenje da će ta suradnja biti dobra podloga za nastavak suradnje u okviru EU-a. U tom smislu je naročito podržao nastavak međuparlamentarne suradnje vezano za europska pitanja, prije svega na razini skupina prijateljstava te na razini odbora, kaže se u priopćenju.
INGOLSTADT
Naoružani muškarac oteo je u ponedjeljak troje ljudi u staroj gradskoj vijećnici u njemačkom Ingolstadtu, nekoliko sati uoči planiranog dolaska kancelarke Angele Merkel koja je zbog toga otkazala predizborni skup u tom gradu, javljaju njemački mediji. U bavarskoj policiji kažu da su u telefonskom kontaktu s muškarcem i da je naoružan. Motivi otmice nisu poznati. Po riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Hermanna, radi se o 24-godišnjaku koji je progonio jednu od zaposlenica gradske uprave i zbog toga imao sudsku zabranu pristupa. Gradska vijećnica i okolne ulice su ispražnjene. Policija je s 200 policajaca blokirala područje sve dok traju pregovori s otmičarem, koji zasad još nije postavio nikakve zahtjeve. Specijalne jedinice su također na mjestu događaja. Među taocima je bio i zamjenik gradonačelnika Sepp Misslbeck, ali ga je otmičar nakon pet sati pustio. Gradonačelnik Alfred Lehmann iz konzervativne Kršćansko-socijalne unije (CSU) nije među taocima, doznaje se u policiji. Zasad nema dokaza da je otmica povezana s dolaskom Merkel u Ingolstadt u sklopu kampanje za izbore 22. rujna. Ona se na skupu trebala pojaviti u 17 sati. Njezini Kršćanski demokrati (CDU) priopćili su da je zbog novonastalih okolnosti otkazan taj događaj na kojem je trebao biti i bavarski premijer Horst Seehofer iz CSU-a.
KAIRO
Svrgnuti egipatski predsjednik Hosni Mubarak uskoro će biti pušten iz zatvora pošto je egipatsko tužiteljstvo odustalo od optužbi za korupciju, objavio je u ponedjeljak njegov odvjetnik Farid el-Dib. Mubarak (85) uhićen je nedugo pošto je svrgnut s vlasti. Ubrzo je optužen za upletenost u ubojstvo prosvjednika tijekom revolucije i za korupciju za vrijeme obnašanja vlasti. Na suđenju za ubojstva prosvjednika, koje su obilježile scene Mubarakova unošenja na bolesničkom krevetu u kavez postavljen unutar sudnice, prvotno je prošle godine osuđen na doživotni zatvor, ali je ta presuda poništena i Mubaraka očekuje ponovno suđenje. Za to, međutim, nije potrebno da bude u zatvoru i jedino što ga još drži iza rešetaka optužbe su za korupciju. Odvjetnik El-Dib izjavio je novinarima u ponedjeljak da je tužiteljstvo odustalo od optužnice i da će Mubarak uskoro na slobodu. Mubarak, koji je Egiptom vladao 30 godina, nalazi se u zatvoru Tora u južnom predgrađu Kaira, na istom mjestu gdje je vojna vlast "pospremila" čelnike Muslimanskog bratstva nakon zbacivanja s vlasti predsjednik Mohameda Mursija početkom srpnja.
JERUZALEM
Izrael ocjenjuje da treba podržati egipatsku vojsku u njezinu odnosu spram Muslimanskog bratstva, izjavio je izraelski dužnosnik kojega u ponedjeljak citira dnevnik Jerusalem Post. Treba podržati egipatsku vojsku "kako bi im se omogućilo da osposobe zemlju za život", izjavio je taj dužnosnik čiji identitet i funkcija nisu navedeni. Izraelski mediji navode da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naložio članovima vlade kao i službenim glasnogovornicima da se ne izjašnjavaju javno o događajima u Egiptu i ne iznose kritike na račun američke politike spram Egipta. Prema riječima dužnosnika kojega citira Jerusalem Post, ne treba "ništa oduzeti vojsci, ne ometati je niti joj prijetiti" čime se aludira na nedavno američko otkazivanje vojnih manevara s Egiptom u znak prosvjeda protiv represije egipatske vojske i na moguće zamrzivanje američke godišnje pomoći od 1,5 milijardi dolara Egiptu. Jerusalem Post dodaje da izraelski čelnici u porukama upućenima Washingtonu i glavnim europskim zemljama smatraju kako treba djelovati na način da Egipat opstane. "Trenutno prioritet nije demokracija nego nužnost funkcioniranja egipatske države. Jednom kad se Egipat stabilizira, moći ćemo govoriti o ponovnom pokretanju demokratskog procesa", kazao je taj dužnosnik. Otkako je prošle srijede došlo do eskalacije krize u Egiptu, nakon što su sigurnosne snage u krvavom rastjerivanju pristaša svrgnutog islamističkog predsjednika Mohameda Mursija ubile preko 600 ljudi, Izrael nije iznosio službena stajališta ni komentare vezane uz situaciju u toj zemlji.
BERLIN
Njemačka je u ponedjeljak oštro osudila "teroristički akt" u kojemu je 25 egipatskih policajaca ubijeno na Sinaju, ističući opasnost od eskalacije nasilja u blizini granice s Izraelom. Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je "šokirano" raketnim napadom koji je imao najsmrtonosnije posljedice po egipatske snage reda u posljednjih nekoliko godina, kazao je glasnogovornik ministarstva tijekom vladine tiskovne konferencije u Berlinu. "Hitno treba okončati spiralu nasilja u Egiptu", istaknuto je. "Regija, posebice Sinaj, u situaciji je posvemašnje nestabilnosti. Riječ je o pograničnoj regiji prema Izraelu i posve je jasno da je riječ o opasnom razvoju događaja koji ima utjecaja na stanje na granici s Izraelom", kazao je glasnogovornik. Naoružani napadači, za koje se sumnja da pripadaju radikalnom islamističkom pokretu, napali su dva policijska minibusa koji su išli u grad Rafah, gdje se nalazi granični prijelaz prema pojasu Gaze, objavili su sigurnosni izvori. Glasnogovornik kancelarke Angele Merkel sa svoje je strane ocijenio "skandaloznim" što su u posljednje vrijeme napadnute i neke kršćanske crkve u Egiptu. "To nas jako brine", kazao je glasnogovornik Steffen Seibert dodavši da egipatska vlada mora osigurati da svi građani budu zaštićeni od takvih napada.
ŽENEVA
Više od 20.000 sirijskih izbjeglica prebjeglo je od četvrtka u sjeverni Irak, u jednom od najvećih zbjegova tijekom dvogodišnjeg građanskog rata u Siriji, izvijestio je u ponedjeljak UN i upozorio da se izbjeglice i dalje stižu. Sirijci su u četvrtak počeli stizati u Kurdistan na sjeveru Iraka koristeći prednosti novoga mosta koji se nalazi na uglavnom zatvorenoj granici između dviju zemalja, kažu u UN-u. "Čini se da je od četvrtka ukupno u ovoj regiji oko 20.000 ili i više izbjeglica koji prelaze prijeko", rekao je Adrian Edwards iz UN-ova Visokog povjerenstva za izbjeglice (UNHCR). "Ako se i ne radi o najvećem do sada jednokratnom prelasku izbjeglica preko granice sigurno je riječ o o jednom od najvećih tijekom cijele sirijske krize", ističe UNHCR-ov dužnosnik. Stotine Sirijaca koje bježe pred borbama u Alepu i drugim dijelovima sjevera zemlje skupilo se u ponedjeljak kod pontonskog mosta uz obale rijeke Tigris.
ZAGREB
Novinar britanskog lista Guardian, čijeg su partnera, 28-godišnjeg brazilskog državljana Davida Mirandu britanske vlasti privele na devetosatno ispitivanje temeljem velikih ovlasti koje pruža Zakon o terorizmu, u svojoj je kolumni napisao da se radi o neuspjelom pokušaju zastrašivanja. "Navedeni cilj spomenutog zakona je ispitivati ljude o terorizmu. Ovlasti o privođenju koriste se kako bi se utvrdilo je li neka osoba sada ili je bila uključenja u naručivanje, pripremu ili poticanje terorističkih akcija... No, vlasti nisu imale baš nikakvu sumnju da je David povezan s nekom terorističkom organizacijom ili da je uključen u nekakvu zavjeru, vrijeme su potrošili ispitujući ga o izvješćivanju o američkoj Nacionalnoj agenciji za sigurnost (NSA) koje provodimo Laura Poitras, Guardian i ja". Greenwald tvrdi da je zloupotrijebljen zakon o terorizmu te da je sve to poduzeto kako bi se poslala poruka zastrašivanja. Greenwald je ocijenio da se "radi o očito priličnoj velikoj eskalaciji napada na novinarstvo i proces prikupljanja informacija". David Miranda, partner američkog novinara Glenna Greenwalda koji piše za britanski Guardian, ispitivan je devet sati i zatim pušten bez podizanja optužnice. Greenwald, dopisnik iz Rio de Janeira, intervjuirao je Snowdena te iskoristio 15.000 do 20.000 dokumenata koje mu je Snowden dao na uvid kako bi objavio pojedinosti o špijuniranju koje provodi američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA). Guardian je izrazio "zgražanje" zbog privođenja Mirande i poručio da će od britanskih vlasti tražiti hitno objašnjenje. Brazilska vlada također je izrazila nezadovoljstvo zbog privođenja svog državljanina i devetosatnog ispitivanja tijekom kojeg je Miranda držan u komunikacijskoj izolaciji.
ZAGREB
Četiri osobe u Srbiji umrle su, a 63 ih je oboljelo od groznice Zapadnog Nila, objavio je Institut za javno zdravlje "Batut", a prenosi u ponedjeljak agencija Tanjug. U podacima instituta do 16. kolovoza navodi se da je jedna od preminulih iz Rume, jedan pacijent je s područja općtine Temerina, a dvoje iz općine Čukarica. Preminuli su bili stariji od 50 godina i kronični bolesnici, što znači da su bili u skupini s povećanim rizikom od težeg oblika te virusne bolesti. Od ukupnog broja oboljelih, 43 pacijenta imaju ili su imali simptome meningitisa, encefalitisa ili meningoencefalitisa, navodi institut. Većina ih je s područja Beograda. Groznica zapadnog Nila široko je rasprostranjena bolest u Africi i drugim dijelovima svijeta, a na čovjeka je sa zaraženih ptica prenose komarci. Najčešće se očituje kao kratkotrajna vrućica, a u malog broja zaraženih zahvaćeni su mozak i moždane ovojnice. Uzročni virus bolesti poznat je od 1937. godine, a naziv je dobio po pokrajini u Ugandi gdje je otkriven.
LJUBLJANA
Ugledu katoličke crkve u slovenskoj javnosti naškodio je skandal s financijskim holdinzima koje je pokrenula mariborska nadbiskupija, zbog čega su na poziv Vatikana krajem srpnja ostavke dali ljubljanski i mariborski nadbiskup, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Da je ugled slovenske katoličke crkve u javnosti trenutno "mali ili vrlo mali" ocijenilo je 47,7 posto ispitanika, 10 posto smatra da je on velik, a 40 posto smatra "da nije ni mali ni velik". Krajem srpnja sa svojih su položaja odstupili ljubljanski nadbiskup Anton Stres i mariborski nadbiskup Marjan Turnšek, prihvativši "svoj dio odgovornosti" za stanje u mariborskoj nadbiskupiji, nastalo stečajem i visokim dugovima dvaju financijskih holdinga koje je ona osnovala. Odluku bivših nadbiskupa Antona Stresa i Marjana Turnšeka da se povuku ispravnom je ocijenilo 74 posto ispitanika. Većina u tome vidi signal promjena koje će u crkvu unijeti papa Franjo i znak da se crkva ne smije baviti financijskim poslovima. S druge strane, 64 posto ispitanika u anketi "Dela" navelo je da ostavke Stresa i Turnšeka same po sebi neće dovesti do toga da se ugled katoličke crkve u Sloveniji popravi, a tri četvrtine ih je sklono zamisli da bi i crkva trebala plaćati porez na imovinu kao i ostale društvene skupine, što je aktualno s obzirom na predstojeće uvođenje poreza na nekretnine.