KAIRO
Sedamdeset i devet osoba diljem Egipta je poginulo, a 549 njih je ranjeno u subotu u političkom nasilju i sukobima sigurnosnih snaga s prosvjednicima, pristašama svrgnutog predsjednika Mohameda Mursija, objavila je egipatska novinska agencija MENA pozivajući se na vladine izvore. Prema tim podacima, sada ukupan broj poginulih u Egiptu od srijede, kada je došlo do krvavog gušenja prosvjeda, iznosi 830, prenosi Reuters. Muslimanska braća otkazala su iz sigurnosnih razloga većinu za danas najavljenih okupljanja, a snage sigurnosti i oklopna vozila raspoređeni su u glavnom gradu posebice oko zgrade Vrhovnog suda, moguće nove mete prosvjednika. Egipatska vlada raspravlja istodobno o mogućnosti zabrane djelovanja Muslimanske braće. Poruke koje pristižu u vezi s njihovim djelovanjem za sada su kontroverzne i kreću se od jučerašnje poruke premijera Hazema Beblavija, koji je prema riječima njegova glasnogovornika, predložio formalno raspuštanje Muslimanske braće, do poruka savjetnika prijelaznog egipatskog predsjednika Adlija Mansura kako u političkom životu ima mjesta za sve koji na miran način žele graditi budućnost Egipta te današnju poruku glavnog zapovjednika vojske Abdel Fatah al-Sisija, koji je u govoru vojnim i policijskim časnicima obećao obračun sa svima koji koriste nasilje, ali i Mursijevim pristašama poručio da u "Egiptu ima mjesta za sve". U Kairu je danas, unatoč raspoređenim snagama sigurnosti, mirno, a tijekom dana i trgovine su na par sati bile otvorene. Pristižu i vijesti da neke tvrtke, poput General Motorsa, njemačke kemijske tvrtke BASF te švedskog Elektroluxa, koji u Egiptu ima blizu 7.000 zaposlenih, ponovno otvaraju vrata svojih postrojenja u Egiptu.
KAIRO
Egipatsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je u nedjelju zabranu "narodnih odbora", kvartovskih antiislamističkih milicija koje su odnedavno počele nicati u Egiptu. Te skupine za samoobranu formiraju uglavnom mladi naoružani ljudi koji se suprotstavljaju pristalicama svrgnutoga islamističkog predsjednika Mohameda Mursija. Po navodima ministarstva, ova odluka donesena je jer su ove skupine poduzimale "ilegalne radnje". U više su četvrti pripadnici ovih "odbora" instalirali rampe, pretražujući vozila i provjeravajući identifikacijske dokumente onih koji ulaze u njihovu četvrt ili ulicu. Zaustavljali su uglavnom muškarce s bradom ili žene prekrivene velom, optužujući ih da su Mursijeve pristalice. Vlada je uvela izvanredno stanje na mjesec dana te policijski sat koji je na snazi u 14 od 27 egipatskih pokrajina, a u sukobima između islamističkih prosvjednika i snaga reda poginulo je u četri dana 750 osoba.
BERLIN
Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je u nedjelju da bi zaustavljanje dostave oružja Egiptu moglo biti odgovarajuće sredstvo pritiska u postojećoj situaciji u kojoj se nalazi ta zemlja. Pitanje dostave oružja moglo bi biti "objekt mjera kojima bismo jasno pokazali naš skepticizam u odnosu na ono što se događa" u toj zemlji, kazala je Merkel u razgovoru za njemačku tv postaju ZDF. Idućih će dana vjerojatno doći do sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije kako bi se procijenila situacija u Egiptu, dodala je njemačka kancelarka. "Razmotrit ćemo koje se mjere mogu poduzeti...Djelovat ćemo zajednički, poduzimajući iste mjere", dodala je Merkel koja je situaciju u Egiptu nazvala "zabrinjavajućom". U razgovoru za njemački "Fokus" od nedjelje njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle kazao je da je njemačka politika u vezi s izvozom oružja u Egipat već bila "restriktivna" najavivši da će tako ostati i dalje, osobito u svjetlu aktualnog razvoja događaja. Njemačko ministaratvo gospodarstva objavilo je u subotu da je zamrznulo sve odluke o izvozu oružja u Egipat. Čelnici Europske unije Herman van Rompuy i Jose Manuel Barroso upozorili su egipatsku vladu kako je Europska unija spremna "ponovno razmotriti" svoje odnose s Egiptom ako se ne zaustavi nasilje u toj zemlji.
KAIRO
Egipatska kriza nije samo uzrokovale stotine mrtvih nego su se na putu razaranja našli i muzeji, džamije i starine neprocjenjive vrijednosti, izvijestila je agencija ANSA u nedjelju. Nacionalni muzej Malawi, jedan od najpoznatijih egipatskih muzeja, u gradu Minyi, 250 kilometara od Kaira, vandali su opljačkali i oštetili. Oism što su ukrali nekoliko dragocjenih predmeta, vandali su druge uništili i otvarali sarkofage, priopćilo je egiaptsko ministarstvo za starine i odgovornost pripisalo pristalicama Muslimanskog bratstva. Oni su, izvijestilo je ministarstvo, organizirali prosvjed u vrtu muzeja a potom su silom ušli u muzej uništavajući i nadzorne kamere. Službena procjena štete nije objavljena, no ministarstvo sastavlja listu nestalih predmeta kako bi se spriječilo njihovo krijumčarenje iz zemlje. UNESCO i Interpol će ukradene starine staviti na "crvenu listu" kako bi spriječili njihovu prodaju izvan Egipta. "To je veliki gubitak, jako me ražalostilo to što su učinili", rekao je ministar za starine Mohamed Ibrahim. Ministarstvo je objavilo da će muzej Malawi ostati zatvoren, no da će drugi muzeji ostati otvoreni ali će se zatvarati dva sata ranije zbog nestabilnosti u zemlji. Posljednjih dana je u Egiptu zapaljeno i uništavano 40 kršćanskih crkava, katoličkih, pravoslavnih i evengeličkih. Oštećene su i neke džamije a na internetu se mogu naći slike koje prikazuju posljedice uništavanja u džamiji Rabaa al-Adawiyah u kairskoj četvrti Nasr City i štete na kairskoj džamiji al-Fatah iz koje je u subotu policija istjerala najtvrodkornije pristaše Muslimanskog bratstva.
DAMASK
Skupina UN-ovih stručnjaka za kemijsko oružje stigla je u nedjelju u Damask a u ponedjeljak će početi istragu možebitnog korištenja kemijskog oružja u sirijskom građanskom ratu. UN-ova 20-očlana skupina, među kojima su i stručnjaci Organizacije za zabranu kemijskog oružja, pokušat će utvrditi je li u Siriji korišteno kemijsko oružje, uključujući sarin i druge nervne otrove, no ne i tko ih je koristio. Članovi skupine po dolasku u hotel u Damsku u nedjelju nisu željeli davati izjave novinarima. UN je iz New Yorka najavio da će skupina početi s radom u ponedjeljak. Skupina koju vodi švedski znanstvenik Ake Sellstrom od početka travnja u pripravnosti čeka posjet Siriji, no misiju su zadržali višemjesečni pregovori s Damaskom o dopuštenjima za slobodan pristup inspektora. Vlada predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenici međusobno se optužuju za uporabu kemijskog oružja, što bi po Sjedinjenim Državama predstavljalo prelazak "crvene crte" u sukobu u kojem je do sada poginulo 100.000 ljudi.
MOSKVA
Rusija priprema stroži carinski nadzor u odnosu na Ukrajinu ako Kijev potpiše sporazum o pridruživanju s Europskom unijom, što Rusija smatra "samoubilačkim" potezom, rekao je jedan pomoćnik predsjednika Vladimira Putina, prenijela je agencija RIA. Putin pojačava pritisak na Kijev da se pridruži regionalnom trgovinskom bloku pod vodstvom Moskve, a ruska je carina prošlog tjedna uvela nove dugotrajne provjere robe iz Ukrajine. Ukrajina mu se odbila pridružiti jer se nada potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini i političkom pridruživanju s Europskom unijom u studenom. Dva sporazuma se međusobno isključuju. Sergej Glazev, Putinov savjetnik za razvoj trgovinske zajednice, u nedjelju je rekao da su dodatne provjere uvoza iz Ukrajine bile jednokratne i privremene, ali je upozorio da Kijev može očekivati još takvih mjera ako nastavi s provedbom svojih europskih planova. "Pripremamo se postrožiti carinske procedure ako Ukrajina odjednom napravi taj samoubilački korak potpisujući sporazum o pridruživanju s EU-om", rekao je Glazev, po ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA. Nema govora o trgovinskom ratu Kijeva i Moskve, ocijenjeno je u izjavi ukrajinskog premijera Mikole Azarova od nedjelje nakon telefonskog razgovora o tom pitanju s ruskim klegom Dmitrijem Medvedovim. Ruska je strana u svojoj izjavi najavila da će se idućih dana održati još razgovora o spornim pitanjima.
BERN
Švicarske vlasti, suočene s otežanom identifikacijom osoba koje traže useljenički status radi spajanja obitelji, mogle bi uvesti provjeru identiteta uz pomoć testa DNK, piše švicarski tisak. Kako je u nedjelju izvijestio list Schweiz am Sonntag, Švicarska je postala odredište sve većem broju izbjeglica, posebice iz Eritreje i Somalije, koji traže izbjeglički status u cilju spajanja obitelji, iako postoje jake sumnje u identitet mnogih od njih. Stoga neki dužnosnici predlažu provjeru DNK kako bi se utvrdio njihov stvarni identitet. Trenutačno se 5.730 Eritrejaca nalazi u postupku dobivanja azila u Švicarskoj, a samo u prvom polugodištu ove godine 922 ih je dobilo azil zahvaljujući dokazu da član njihove uže obitelji ima boravišni status u toj zemlji. Švicarci su sada počeli sumnjati u njihove tvrdnje, ali i u navode u njihovim ispravama, a pojedini dužnosnici u kantonima zatražili su dodatnu provjeru. "U postupku dodjele azila premala se pozornost poklanja identitetu", tvrdi voditelj useljeničkog ureda u Luzernu Alexander Lieb te smatra da je potrebno provjeriti može li se uz pomoć DNK utvrditi postojanje obiteljskih veza. Švicarski savezni ured za migracije (BFM) već sada može zatražiti provjeru DNK ako postoji osnovana sumnja u identitet neke osobe, ali se to pravilo rijetko primjenjuje u postupku dobivanja azila.