SARAJEVO - Vlasti triju bosanskohercegovačkih općina službeno su zatražile izmjenu statusa graničnih prijelaza s Hrvatskom koji se nalaze na njihovu teritoriju, potvrdio je Miro Džakula, predsjedatelj BH državnog povjerenstva za integrirano upravljanje granicom. "Dobili smo zahtjeve za promjenu kategorije prijelaza iz općina Čapljina, Kozarska (Bosanska) Dubica i Novi Grad (Bosanski Novi) citiraju Džakulu u utorak "Nezavisne novine". Džakula, koji je i ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), smatra kako tri zahtjeva nisu pretjerana s obzirom na činjenicu da Hrvatska i BiH imaju granicu dužu od tisuću kilometara. Preporuke se očekuju idući tjedna. Predsjedništvo BiH prošlog je tjedna odlučilo pokrenuti postupak izmjene ugovora o graničnim prijelazima s Hrvatskom upravo na temelju zahtjeva koji pristižu iz pograničnih općina. Džakula misli da se ni Hrvatska niti Europska unija neće protiviti novom kategoriziranju nekih od graničnih prijelaza nakon što se o tome postigne suglasnost unutar BiH.
LJUBLJANA - Sloveniji prijeti gubitak više stotina milijuna eura europskih kohezijskih sredstava ako do kraja 2013., kada završava sedmogodišnje proračunsko razdoblje EU-a, s izvođačima radova ne budu potpisani ugovori za već odobrene projekte, piše u utorak ljubljansko "Delo". Najviše zapinju projekti u infrastrukturi. Prema podacima slovenskog ministarstva za gospodarstvo s kraja lipnja, potpisanih ugovora s izvođačima radova bilo je za 3,2 milijarde eura, što je 900 milijuna manje od sredstava koja su Sloveniji na rapolaganju. Stotine milijuna eura mogla bi Slovenija izgubiti zbog ležernosti i dugotrajnosti postupaka. Najviše je zaostataka vezano uz investicije u prometnu infrastrukturu i okoliš, gdje je neizvjesno korištenje skoro polovice od odobrenih 1,58 milijardi eura europskih sredstava, jer za projekte vrijedne 200 milijuna eura još nije pripremljena dokumentacija, a za projekte u visini još 570 milijuna eura još nisu izabrani izvođači. Primjerice, gradnja vodovoda u Prekmurju na sjeveroistoku Slovenije počela je tek u srpnju iako se radi o važnom projektu vrijednom 100 milijuna eura planiranom prije deset godina.
JERUZALEM - Gradska uprava Jeruzalema odobrila je gradnju 942 stambene jedinice u istočnom - okupiranom i anketiranom - dijelu grada, dan uoči nastavka izraelsko-palestinskih pregovora, rekao je u utorak gradski vijećnik za agenciju France Presse. Ta je odluka objavljena nakon informacije u nedjelju da će vlada graditi 1.187 stambenih jedinica na Zapadnoj obali i u istočnome Jeruzalemu. "Ta je strašna odluka provokacija za Palestince, Amerikance i za cijeli svijet koji se protivi širenju židovskih naselja", upozorio je Alalu, vijećnik iz redova lijeve oporbe. Gilo, na jugu Jeruzalema, graniči s palestinskim mjestom Beit Jalah na Zapadnoj obali. Više od 200.000 Izraelaca živi u četvrtima istočnog Jeruzalema koje je Izrael pripojio svom teritoriju. Izraelski mediji pišu da je odluka o gradnji u židovskim naseljima na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu donesena kako bi se umirilo radikalno krilo koalicijske vlade koju predvodi Benjamin Netanyahu, koje se protivi oslabađanju palestinskih zatočenika.
BUKUREŠT - Suđenje šestorici Rumunja optuženih za spektakularnu krađu umjetnina iz nizozemskog muzeja Kunsthal, odgođeno je do 10. rujna, objavio je u utorak sud, a branitelj prvooptuženoga prije početka procesa rekao je da je njegov klijent ponudio nagodbu. Suđenje je nakratko počelo u utorak i odgođeno je zbog proceduralnih pogrešaka. Radu Dogaru, prvooptuženi za krađu slika 2012. iz rotterdamskog muzeja predložio je povrat pet slika u zamjenu za služenje kazne u Nizozemskoj, rekao je njegov branitelj Catalin Dancu prije početka suđenja. Zatvorske kazne predviđene u Nizozemskoj za to nedjelo niže su nego u Rumunjskoj.
Dogaru je bio mozak operacije krađe slika slavnih majstora. Sedam slika slavnih majstora ukradeno je noću s 15 na 16. listopada 2012., iz muzeja Kunsthal u Rotterdamu, u samo tri minute prema minuciozno razrađenom planu. Sudbina slika nije jasna jer je Dogaruova majka Olga izjavila da je slike spalila u peći u svojoj kući u selu Carcaliu. Vrijednost plijena tužiteljstvo je procijenilo na 18 milijuna eura, a stručnjaci na 100 milijuna eura.
ISLAMABAD - Pakistanski premijer Nawaz Sharif pozvao je u utorak na "novi početak" sa susjednom Indijom kako bi dvije suparničke nuklearne sile koje se spore oko Kašmira, jednom postale "dobri prijatelji". "Krenimo ispočetka. Sjednimo skupa i riješimo sve naše probleme kao prijatelji, u mirnom ozračju", poručio je. Indija i Pakistan, dvije snažno militarizirane nuklearne sile, triput su ratovale otkako su 1947. istodobno stekle neovisnost od britanske krune. Dvaput su se sukobile zbog Kašmira, podijeljenog područja na koje obje zemlje polažu pravo. Indija je prošli tjedan optužila Pakistan da je ubio petoricu njezinih vojnika na kašmirskoj granici. Mirovni pregovori dviju zemalja obnovljeni su 2011., tri godine nakon napada u Bombaju (166 mrtvih) za koji odgovornost indijske vlasti pripisuju Lashkar-e-Taibi, naoružanoj pakistanskoj islamističkoj skupini čiji borci uglavnom dolaze iz Pendžaba, najgušće naseljene pakistanske pokrajine, baze Sharifove Muslimanske lige (PML-N).