Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je danas 53 centa, na 106,91 dolara, nakon što je u ranijoj trgovini dosegla razinu od 107,86 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent nižoj cijeni, od 104,16 dolara.
Naftna tržišta strahuju da će ukidanje monetarnih poticaja američke središnje banke Feda, koje bi se moglo dogoditi već sljedećeg mjeseca, smanjiti likvidnost na svjetskim tržištima.
Ta je zabrinutost u drugi plan gurnula optimistične podatke iz Kine, prema kojima je uvoz i izvoz u srpnju nadmašio sva očekivanja analitičara. Uvoza sirove nafte dosegao je pritom rekordnu razinu od 6,15 milijuna barela dnevno.
Daljnje smanjenje zaliha sirove nafte u najvećem svjetskom potrošaču SAD-u također nije imao pozitivan učinak na cijene. Zalihe su se oštro smanjile u prošlome tjednu za 1,32 milijuna barela, objavila je američka vlada.
"Cijene nafte nisu profitirale ni od oštrog pada američkih zaliha sirove nafte, a niti od vrlo dobrih kineskih uvoznih podataka. To bi trebalo tumačiti kao negativni predznak te sugerira da ćemo u sljedećim danima vidjeti daljnji pad cijena", objavio je Commerzbank.
Na pad cijena nafte utjecalo je i ublažavanje geopolitičkih napetosti između Irana i SAD-a, dok proizvodnja u Sjevernom moru kreće prema rasporedu u rujnu nakon radova održavanja.
Novi iranski predsjednik signalizirao je spremnost za pregovore sa Zapadom oko spornog nuklearnog programa Teherana, a promatrači su objavili da trenutno obje strane čekaju da ona druga povuče prvi potez.
Şmanjenje opskrbe iz glavnih proizvođača Iraka i Libije također ograničava gubitke. Nižoj opskrbi pridružit će se ujesen Irak, koji već u rujnu smanjuje svoj izvoz zbog opsežnih radova na svojim vitalnim južnim izvoznim terminalima.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nije danas na svojim internetskim stranicama objavila kolika je bila cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu.