Predsjednik UHS-a Đuro Sessa na današnjoj je konferenciji za novinare rekao da UHS smatra da su odredbe o imunitetu sudaca protivne Ustavu zato što su drugi nositelji trodiobne vlasti stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na suce, što se posebno odnosi na članove Vlade i saborske zastupnike.
Smatraju da su neustavne i odredbe o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda jer, istaknuo je, otvaraju mogućnosti da se osoba koja nikada nije bila sudac i koja nije sudac Vrhovnog suda imenuje za suca. Time se, dodao je, umanjuje uloga Državnog sudbenog vijeća (DSV) koje je jedino ustavno tijelo koje može imenovati suce i predsjednika Vrhovnog suda.
Smatraju i da izvješće koje predsjednik Vrhovnog suda mora podnositi Saboru stavlja sudbenu vlast u poziciju podređenosti druge dvije vlasti.
Neustavna je, rekao je Sessa, i odredba Zakona o sudovima koja dopušta da se suci privremeno imenuju na druge dužnosti izvršne vlasti. "Radi se o tome da je po Ustavu sudačka dužnost stalna i da se ne može privremeno ograničavati. Radi se i o miješanju vlasti što je nedopustivo", dodao je.
Osvrnuo se i na odredbe Zakona o državnom sudbenom vijeću koje određuju uvjete za imenovanje sudaca prilikom ulaska u sudačku profesiju, a za koje je ocijenio da su dovele do nejednakosti. Oni koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike sad će jedino moći biti imenovani za suce prvog stupnja, "dok jedna široka lepeza pravnika s položenim pravosudnim ispitom i dosadašnjim iskustvom neće moći postati suci", rekao je.
Smatraju da je neustavno i pitanje mišljenja ministra pravosuđa koje je glavno u imenovanju predsjednika sudova s obzirom da je Državno sudbeno vijeće financijski nesamostalno pa se tom mišljenju daje veće značenje od onoga što bi trebalo imati.
UHS neustavnom smatra odredbu koja omogućuje premještaj sudaca izvan ustavnih okvira jer je zakonom dodan uvjet za premještaj. Ako se na temelju velikog broja sudaca u nekom sudu utvrdi da postoji više nego što je bilo potrebno, a tu odluku donosi ministar pravosuđa, može doći do premještaja suca, a da se prije oko toga nije izjasnila sudbena vlast.
"To je protuustavno i u kontradikciji s odredbom da se suca može premjestiti samo uz njegov pristanak i ako dolazi do preustroja sudova", napomenuo je.
UHS smatra i da su određene odredbe koje daju mogućnost ministaru pravosuđa da inkriminira rad sudova ili sudaca također neustavne.
Dopredsjednica UHS-a Vesna Katarinčić naglasila je da nema niti jednog zakonskog ili ustavnog pravnog razloga da sudski poslovnik koji je akt o radu sudova donosi ministar pravosuđa.
Također, dodala je, nema razloga da donosi okvirna mjerila za rad sudaca, da se izvješće suca ako predmet nije riješen u roku, uz izvješće predsjednika suda dostavlja ministru, niti ima razloga da se rješenju o dosuđivanju naknade dostavlja ministru pravosuđa.
Nema razloga, smatra UHS, da predsjednik suda godišnji raspored poslova koji određuje unutarnju organizaciju dostavlja ministru pravosuđa te da ministarstvo putem pravosudnih inspektora provodi nadzor nad radom poslova sudske uprave suda.
Zamjenik predsjednika UHS-a Marin Mrčela osvrnuo se na pitanje imovinske kartice. "Jasno je da sudac mora prijaviti svoju imovinu zbog sukoba interesa", rekao je, dodavši da Udruga smatra da je pogrešno da postoji neograničeno pravo da ta imovina bude izložena javnosti. Istaknuo je da je pravo uvida u imovinu državnih odvjetnika rješebno posebnim zakonom - Zakonom o zaštiti osobnih podataka, dok za suce tog ograničenja nema.
"Suci nemaju ništa protiv toga da prijavljuju imovinu ali kontrolu tih podataka treba izvršiti neovisno tijelo. Neograničeni uvid je temelj koji je nepotreban i uvodi neravnopravnost sudaca u odnosu na ostale, a pogotovo na državne odvjetnike", ocijenio je.