BRUXELLES - Europska komisija ocijenila je da je uspostava isključivih gospodarskih pojasa u Sredozemlju dobar način upravljanja resursima koji može pridonijeti održivom rastu, a Hrvatska bi uspostavom takvog pojasa mogla dobiti 133 milijuna eura godišnje. Nova studija koju je predstavila Europska komisija analizirala je troškove i koristi uspostave pomorskih zona u Sredozemlju, uključujući utjecaj uspostave isključivih gospodarskih pojasa u različitim aktivnostima. "Postoje goleme, neiskorištene prilike u Sredozemnom moru, koje bi se mogle iskoristiti uspostavom isključivog gospodarskog pojasa u Sredozemlju. Proglašavanje i uspostava pomorskih zona ostaje suvereno pravo svake obalne države. Zajednička je odgovornost EU-a da osigura uvjete za procvat 'plave' ekonomije. Sredozemne obalne države mogle bi se dogovoriti o pomorskim zonama na temelju Konvencije UN-a o pravu mora", rekla je povjerenica za pomorska pitanja i ribarstvo Maria Damanaki. Prema studiji, dobit Hrvatske, kada bi koristila svoj zaštićeni pojas, povećala bi se sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura. Dodatni troškovi zbog kontrole većeg područja pod hrvatskom jurisdikcijom povećali bi se za 2,5 milijuna eura, tako da bi ukupna projicirana dobit iznosila 29,3 milijuna eura. Ukupna dobit Hrvatske od proglašenja isključivog ekonomskog pojasa procjenjena je na 133 milijuna eura godišnje, navodi se u studiji, a ukupna dobit od proglašenja isključivog gospodarskog pojasa na cijelom Mediteranu iznosila bi 2,72 milijarde eura godišnje.
BRUXELLES - Europska komisija u četvrtak je počela provoditi iznenadne inspekcije u uredima nekoliko europskih telekomunikacijskih tvrtki koje pružaju i uslugu internetskog povezivanja. Sumnja se da su neke od tih tvrtki prekršile europska pravila kada je o internetskom servisu riječ, a kako piše francuski Le Figaro, radi se o tvrtkama Orange, Deutsche Telekom i Telefonica. Takvi servisi ključni su za dobro funkcioniranje interneta, smatra Komisija, a sumnja se da su spomenute tvrtke zloupotrijebile svoje dominantne pozicije na tržištu.
RIM - Svjetska proizvodnja žitarica dosegnut će ove godine novu rekordnu razinu, što bi moglo utrti put stabilizaciji tržišta u sezoni 2013/2014., prognozirala je danas UN-ova agencija za hranu FAO. Proizvodnja žitarica porast će ove godine oko sedam posto, na 2.479 milijuna tona, što bi bio novi rekord, ističe FAO u najnovijim tromjesečnim prognozama uroda i ocjeni stanja u opskrbi. Gotovo isti postotni rast trebala bi zabilježiti i proizvodnja pšenice i dosegnuti također rekordnih 704 milijuna tona, čime bi se više nego nadoknadilo prošlogodišnje smanjenje. Pritom bi najveći dio tog povećanja proizvodnje pšenice trebao biti ostvaren u Europi zahvaljujući povoljnim ukupnim prognozama u EU i snažnom oporavku proizvodnje u vodećim zemljama proizvođačima u sklopu Zajednice Neovisnih Država. Očekuje se i znatno veća proizvodnja kukuruza u SAD-u, te u Kini i EU gdje su izgledi posebno poboljni u velikim proizvođačima kukuruza Rumunjskoj i Mađarskoj, napominju u FAO-u. Dodaju i da bi u poljoprivrednoj sezoni 2013/2014. uvoz žitarica u zemlje s niskim dohotkom i deficitom u trgovini hranom trebao porasti za pet posto kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Posebno veliki obujam uvoza očekuju, između ostalog, u Egiptu. Cijene pšenice blago su pale u lipnju na svjetskim tržištima na početku žetvene sezone na sjevernoj hemisferi. Kukuruz je pak poskupio zbog nastavljenog tijesnog odnosa ponude i potražnje.
PARIZ - Gospodarstva u nastajanju, predvođena Kinom, bit će glavni motor rasta naftne potražnje na nove rekordne razine u 2014., signalizirali su danas iz Međunarodne agencije za energiju (IEA), podigavši prognoze i za ovu godinu. Ukupna bi potrošnja nafte u 2013. trebala dosegnuti 90,8 milijuna barela dnevno, što bi bila njezina rekordna razina. U 2014. se, uz snažnu podršku gospodarstava u nastajanju, očekuje daljnji rast potražnje, za 1,2 milijuna, na rekordna 92 milijuna barela dnevno, prognozira IEA u najnovijem mjesečnom izvješću. Pojašnjavaju da će poboljšani izgledi za rast globalnog gospodarstva poduprijeti rast potražnje za naftom, unatoč sve većoj učinkovitosti u korištenju energije u razvijenim gospodarstvima. "Tržišta u nastajanju i u razvoju trebala bi predvoditi rast potražnje u 2014.", kaže se u izvješću Agencije. Agencija ujedno prognozira rast isporuka nafte iz zemalja izvan Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), poglavito iz Brazila, Kazahstana i Južnog Sudana.
BEOGRAD - Tijekom investicijskog ciklusa koji je započela Srbija u energetiku će u sljedećem desetljeću biti uloženo ukupno oko 10 milijardi eura, najavio je srbijanski premijer Ivica Dačić, istaknuvši da vodeće mjesto u tom ciklusu ima plinovod Južni tok. Dačić je na konferenciji posvećenoj međudržavnom projektu Južni tok naglasio da će Srbija, završetkom druge faze podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru i novog skladišta u Itebeju, postati značajan čimbenik u osiguravanju energetske stabilnosti u regiji. Plinovod Južni tok bit će oslonac i potpora zajedničkoj europskoj budućnosti svih zemalja kroz koje prolazi, ocijenio je Dačić. U okviru investicijskog ciklusa, započetog prije dvije godine, tri milijarde eura bit će uloženo u naftni sektor, dvije u plinski i dvije u sektor obnovljivih izvora energije. Razvoj energetike Srbije se, prema Dačićevim riječima, temelji na partnerskim odnosima s ruskim “Gazpromom” u projektu Južni tok. Ravnatelj tog projekta za Srbiju Dušan Bajtović je napomenuo da su zasad planirana dva odvojka - za Hrvatsku i Republiku Srpsku, a da će javni natječaji za realizaciju Južnog toka u Srbiji biti raspisani najkasnije do 15. rujna, dok se početak gradnje kroz Srbiju očekuje najkasnije do prosinca ove godine.
PEKING - Kina će investirati 260 milijardi juana, ili oko 42 milijarde dolara, kako bi oživjela plan za izgradnju najdužeg podmorskog tunela na svijetu kroz Bohajski tjesnac koji će povezati istočne i sjeveroistočne regije, objavi su u četvrtak državni mediji. Tunel dugačak 123 kilometara ići će od lučkog grada Daliana u sjeveroistočnoj pokrajini Liaoning do grada Yantaia u istočnom Shadongu, piše China Economic Net ne navodeći kada bi projekt trebao biti dovršen. Kina je još 1994. objavila planove za izgradnju tog tunela po cijeni od 10 milijardi dolara i on je trebao biti završen prije 2010. Međutim, više od 20 godina nakon toga taj projekt je još uvijek u fazi planiranja. Državni mediji navode da će tunel skratiti udaljenost između dviju regija za 1.200 kilometara.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad razine od 108 dolara za barel budući da je dobro raspoloženje zbog signala o nastavku poticajnih mjera u SAD-u pokvarila prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o povećanoj proizvodnji. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, na 108,35 dolara, nakon što je nakratko poskočila na najvišu razinu od 3. travnja od 108,84 dolara. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 75 centi nižoj cijeni, od 105,77 dolara, a nakratko je poskočila i na najvišu razinu od ožujka 2012. od 107,45 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu gotovo tri dolara.
LONDON/NEW YORK - Dolar je danas oslabio prema euru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima nakon što je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke dao naslutiti da do smanjenja poticajnih mjera možda neće doći tako brzo kao što se očekivalo. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru nakratko dosegnuo najvišu razinu u tri tjedna od 1,32085 dolara. Potom se stabilizirao na 1,3063 dolara, što znači da je na dobitku 0,66 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije. Dolar se prema jenu nakratko spustio i do 98,20 jena, što je njegova najniža razina u posljednja dva tjedna. Njime se potom trgovalo po 98,74 jena, što znači da je na gubitku oko 0,9 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Bernanke je jučer kazao da će Fed nastaviti provoditi popustljivu monetarnu politike budući da je inflacija ostala niska, a i stanje na tržištu rada je i dalje slabo.