ZAGREB - Poboljšanje vodne infrastrukture u Osijeku te sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u Poreču prva su dva projekta koje je Europska komisija već prvog dana članstva Hrvatske u Europskoj uniji odobrila za financiranje iz strukturnih fondova EU, dok je još sedam velikih projekata u postupku odobravanja ili u pripremi, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na predstavljaju tih projekata. Projekt u Osijeku vrijedan je 72,5 milijuna eura, a u Poreču 67,2 milijuna, odnosno ukupno gotovo 140 milijuna eura, od čega će se iz strukturnih fondova EU osigurati oko 103 milijuna eura. Provedbeno tijelo u oba projekta su Hrvatske vode, a prema najavama generalnog direktora tog poduzeća Ivice Plišića u njihovu će se realizaciju ući u kolovozu. U pripremi su još četiri projekta iz 'resora' Hrvatskih voda i to projekti prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u Vukovaru (vrijedan 48,2 milijuna eura), Čakovcu (37 milijuna eura), Županji (9,4 milijuna eura) i Vodicama (9,1 milijun eura). Uz vodoopskrbne tu su još tri projekta za koje se očekuje odobrenje. Najvrijedniji među njima, istaknuo je Grčić, već je u postupku odobravanja od strane EK, a riječ je o 198 milijuna eura 'teškom' projektu izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge Dugo Selo-Križevci, za koji se očekuje da će biti financiran sa 168 milijuna eura iz EU fondova.
ZAGREB - Na konstituirajućoj sjednici Nadzornog odbora Operativnog programa "Regionalna konkurentnost 2007. - 2013." predstavljena su tri javna poziva za bespovratnu pomoć koji će u sklopu tog programa biti objavljeni do kraja ove godine za projekte poslovne infrastrukture, jačanja konkurentnosti poduzetništva i jačanje inovativnosti. U sedam godina provedbe tog operativnog programa iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) Europske unije Hrvatskoj je dodijeljeno gotovo 82 milijuna eura, a samo za posljednjih šest mjeseci njegove provedbe Hrvatskoj je dodijeljeno dodatnih 108,4 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, istaknuo je na konferenciji za novinare nakon sjednice potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Članovima Nadzornog odbora predstavljeni su natječaji koji će biti objavljeni do kraja ove godine, pri čemu su izdvojene tri sheme bespovratne pomoći, ukupne vrijednosti gotovo sto milijuna eura. Tako je predviđeno financiranje projekata lokalne uprave i samouprave, njihovih razvojnih agencija ili komora za unapređenja poslovne infrastrukture, u ukupnom iznosu od 26,5 milijuna eura. Mali i srednji poduzetnici se pak mogu javiti na javne pozive za ukupno 60 milijuna kuna bespovratne pomoći, dok visokoobrazovne institucije i istraživačke organizacije mogu konkurirati za oko 13 milijuna eura pomoći.
ZAGREB - Carinska uprava izvijestila je kako je "s danom 3. srpnja u 14,00 sati tijek kretanja roba u teretnom i putničkom prometu pojačan te se odvija bez značajnijih zastoja i poteškoća". "Na svim graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom promet se odvija bez zastoja kao što se odvijao i tijekom jučerašnjeg dana. Najintenzivniji je i nadalje promet teretnih motornih vozila na graničnom prijelazu Bajakovo te povremeno na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli", navodi se u priopćenju. Iz Carinske uprave ponovno naglašava kako je ulaskom RH u EU uveden sustav elektroničkog poslovanja i obrade svih dokumenta potrebnih za carinsko postupanje. Ono se odvija isključivo putem informatičkih sustava, što znači da carinska ispostava ne može započeti ni završiti carinski postupak dok ne zaprimi elektronsku deklaraciju. Svi takvi dokumenti, odnosno sve elektronske deklaracije koje su zaprimljene na carinskim ispostavama u Hrvatskoj do sada su obrađene što znači da su postupci od strane carinske službe završeni, a roba puštena u daljnji promet, ističu iz Carinske uprave. Sa današnjim danom većina sudionika u carinskom postupku intenzivirala je svoj rad što pridonosi trenutnom zadovoljavajućem stanju u protoku roba na svim robnim i graničnim carinskim ispostavama. Tako je, primjerice, na najfrekventnijoj carinskoj ispostavi Bajakovo ukupno obrađeno u ulazu i izlazu iz RH 1069 dokumenata, navode iz Carinske uprave.
ZAGREB - Nakon što je ministar financija Slavko Linić jučer odbacio prijedloge prodavača na tržnicama da izbjegnu fiskalizaciju, ni današnji sastanak u Poreznoj upravi nije rezultirao dogovorom, tako da se prosvjedi nastavljaju u ponedjeljak na Markovu trgu, gdje bi se trebali okupiti prodavači s tržnica iz cijele Hrvatske. "Nažalost nema razumijevanja za naše zahtjeve, nikakav kompromis nismo uspjeli dogovoriti", rekao je predsjednik Udruge hrvatskih tržnica Niko Pervan nakon dvosatnih razgovora u Poreznoj upravi. Pervan je rekao da u Poreznoj upravi tvrde da ne mogu raditi izuzetke za određene vrste prodaje, a na tržnicama postoje tehnički uvjeti za fiskalizaciju. Najvjerojatnije u ponedjeljak idemo apelirati na druge institucije - saborske zastupnike, ministra rada i mirovinskoga sustava Miranda Mrsića, ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa i premijera Zorana Milanovića, najavio je Pervan. Predstavnik štrajkaša Neven Peša izvijestio je da je Porezna uprava ostala pri svojim zahtjevima - da se fiskalizacija mora provesti, pri čemu pristaju na moratorij od mjesec dana kako bi gradovi i tržnice osigurali tehničke preduvjete, a u tom razdoblju neće biti inspekcija. Naveo je kako 40.000 ljudi radi na tržnicama diljem Hrvatske, a kada bi se ustrajalo na primjeni zakona, sigurni smo da bi 50 posto ljudi zatvorilo svoje obrte, a to je nedopustivo, ustvrdio je Peša.
ZAGREB - Hrvatska je u istraživanju o ispunjavanju standarda kvalitete usluge na prodajnim mjestima koje je provela tvrtka Heraklea u suradnji s agencijama za tajnu kupnju, zauzela drugo mjesto u regiji iza Slovenije, izvijestila je Heraklea. Nakon prošlogodišnjeg prvog mjesta, Hrvatska je ove godine druga sa 75,85 posto ispunjenih standarda. Slovenija je prva sa 76,74 posto, a iza Hrvatske su redom Srbija, Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. U tih šest zemalja tajni kupci su od 17. svibnja do 22. lipnja posjetili 800 objekata - autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, maloprodaje, prodajnih mjesta telekomunikacijskih poduzeća, benzinskih postaja, supermarketa te uslužnih objekata. Pritom su obraćali pažnju na pet osnovnih elemenata dobre usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, predstavljanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na posjetu. Hrvatska je najbolje rezultate ostvarila u autosalonima dok su najgori supermarketi. Istraživače brinu turizam i ugostiteljstvo gdje je poštivano malo više od 80 posto standarda kvalitete usluge što ne smatraju dobrim rezultatom.
VINKOVCI - Iako prinosi pšenice zadovoljavaju, kvaliteta ovogodišnjeg roda pšenice je lošije zbog obilne kiše koja je proljetos često padala u Slavoniji, doznaje se od Luke Lešića iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije. "Prinosi se kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time da je puno pšenice čiji prinosi iznose oko 5 tona po hektaru što nije loše, ali se se očekivao puni veći urod jer je pšenica proljetos izgledala dobro, kaže Lešić. Dodaje kako su kvalitetu pšenice "odlučile" vremenske prilike koje nisu bile naklonjene ratarima, pa je primjerice i zrno ostalo neujednačeno, što se negativno odražava na ukupan prinos. Uz loše vremenske prilike, Lešić navodi kako je na lošiji ovogodišnji urod pšenice utjecala i "neimaština ratara" zbog koje je izostala značajnija upotreba mineralnih gnojiva. Žetva pšenice na vukovarsko-srijemskim poljima je u tijeku, a ostanu li vremenske prilike stabilne mogla bi završiti u idućih tjedan dana. Pšenicom je u Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle jeseni zasijano između 35 i 40 tisuća hektara.
ZAGREB - Dioničkom indeksu Zagrebačke burze Crobexu danas je porasla vrijednost za 0,10 posto, na 1.810,68 bodova, dok je indeks Crobex10 smanjen za 0,05 posto, na 1.023,73 boda. Redovni promet Burze iznosio je danas svega 5,9 milijuna kuna, a još je 2,6 milijuna kuna ostvareno blok prometom dionicom ZIF-a Slavonski. Promete veće od milijun kuna imale su dionice Ericssona Nikole Tesle (1,2 milijuna kuna) i HT-a (1,1 milijun kuna), pri čemu je cijena dionice Ericssona N.Tesle porasla za 1,93 posto, na 1.529,01 kunu, a HT-a pala za 1,07 posto, na 175,40 kuna. Uz blok promet od 2,6 milijun kuna po cijeni od 35 kuna, dionica ZIF-a Slavonskog ostvarila je i 360,7 tisuća kuna redovnog prometa. Pritom joj je cijene u redovnom trgovanju porasla za 11,03 posto, na 32,20 kuna. Dionica IGH zabilježila je promet od 318,7 tisuća kuna uz nepromijenjenu cijenu od 190 kuna.