ZAGREB - Francuska je uvela dvogodišnje ograničenje za hrvatske radnike koji žele raditi na francuskom tržištu rada, objavljeno je na službenoj stranici francuske administracije. "To su prijelazne mjere i one će završiti, što se tiče Hrvatske, najranije 30. lipnja 2015. Prijelazno razdoblje moći će se produžiti za tri godine, do 30. lipnja 2018. a zatim eventualno za još maksimalno dvije godine, ako to bude zahtijevalo stanje s brojem nezaposlenih u Francuskoj", stoji na stranici. Dosad je devet zemalja EU-a objavilo ograničenja hrvatskim radnicima - Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska i Luksemburg. Dvanaest ih je potvrdilo da neće uvoditi ograničenja - Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva, a ostale još nisu donijele konačnu odluku.
ZAGREB - Međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu ranije će pustiti na slobodu bivšeg čelnika parlamenta Republike Srpske Momčila Krajišnika koji je osuđen na dvadeset godina zatvora za zločine počinjene protiv nesrpskog stanovništva za vrijeme rata u BiH, objavljeno je u utorak na stranici ICTY-ja. Krajišnik (68) će biti pušten na slobodu 1. rujna, nakon što je odslužio dvije trećine kazne. "Smatram da je Krajišnik dobrim ponašanjem tijekom boravka u zatvoru pokazao određenu dozu rehabilitacije, što govori u prilog njegovom ranijem puštanju", kaže se u dokumentu koji je potpisao predsjednik suda Theodor Meron. Krajišnik je nepravomoćnom presudom iz 2006. osuđen na 27 godina zatvora, što mu žalbeno vijeće u drugostupanjskom postupku 2009. smanjilo na 20 godina. Uhićen je 2000. a kaznu je služio u Velikoj Britaniji.
WASHINGTON - Egipatski čelnici moraju poštivati mišljenje egipatskog naroda, rekao je državni tajnik SAD-a John Kerry u utorak u telefonskom razgovoru s egipatskim ministrom vanjskih poslova, po glasnogovornici State Departmenta. "Važno je slušati egipatski narod", rekao je u razgovoru Kery Muhamedu Kamelu Amru, rekla je novinarima glasnogovornica Jen Psaki. "Demokracija je više od samih izbora. Ona se odnosi i na to da se ljudima osigura da se njihovi glasovi saslušaju u miru", dodala je Psaki. Predsjednik Mohamed Mursi, prvi slobodno izabran egipatski čelnik, brani svoju vlast od desetina tisuća ljudi koji su izašli na ulice i podupiru njemu suprotstavljene političke skupine. Po najnovijim izvješćima iz Egipta, sedam je osoba u utorak poginulo u Kairu, a u sukobima između protivnika i pristaša predsjednika Mursija više je desetina ranjenih.
KAIRO - Egipatski predsjednik Mohamed Mursi izjavio je da će ostati na vlasti i braniti ustavni legitimitet po cijenu vlastitoga života. Reagirajući na vojne zahtjeve obratio se građanima preko televizije te upozorio kako bi odstupanje od demokratskog poretka moglo Egipat dovesti na opasan put. Organizatori prosvjednoga pokreta privukli su ovaj tjedan na ulice milijune Egipćana da zahtijevaju ostavku islamističkoga predsjednika Mohameda Morsi, a noćas su pozvali na njegovo uhićenje. Odbacili su Mursijeve tvrdnje o legitimitetu te u priopćenju istaknuli kako su milijunski prosvjedi na ulicama jedini odgovor na Mursijev televizijski govor. "Nismo ga pozvali samo na odlazak, nego uputili poziv za suđenje njemu i njegovoj skupini. Pozivamo Republikansku gardu da uhiti Mohameda Mursija i pošalje ga odmah na suđenje." Broj poginulih u nasilju uključivši i islamističke pristaše egipatskoga predsjednika Mohameda Mursija noćas je u blizini Sveučilištu u Kairu porastao je na 16, a ranjeno je 200 osoba, objavila je državna televizija izjavu glasnogovornika ministarstva zdravstva.
SURREY - Kanadski policija je objavila da su uhićeni muškarac i žena kanadski državljani, koji su potaknuti ideologijom al Qaede planirali napad bombom ručne izradbe na proslavi Dana Kanade u pokrajine Britanskoj Kolumbiji. Policija ih tereti da su tri uređaja domaće izradbe planirali postaviti u ponedjeljak na obilježavanju Dana Kanade kod zgrade pokrajinskoga parlamenta Britanske Kolumbije na pacifičkoj obali u glavnom gradu Viktoriji. Policija je objavila i da su osumnjičene osobe "bile inspirirane ideologijom al Qaede."
LA PAZ - Zrakoplov bolivijskoga predsednika Eva Moralesa, koji se vraćao iz Moskve, zbog sumnje da se u njem nalazi bivši američki špijun Edward Snowdwen, nepredviđeno je zaustavljen u Beču.
Bolivijski ministar vanjskih poslova David Choquehuanca kazao je novinarima da Portugal i Francuska nisu dopustile zrakoplovu da uđe u njihov zračni prostor. Choquehuanca je objasnio kako je do skretanja zrakoplova došlo zbog navodne sumnji da se u njem nalazi Snowden. Ministar vanjskih poslova dodao je i kako ne zna tko je izmislio tu laž.
LISABON - Portugalski premijer Pedro Passos Coelho rekao je u utorak navečer da nije prihvatio ostavku svog ministra vanjskih poslova Paula Portasa. "Bilo bi preuranjeno prihvatiti tu ostavku" zbog "prijetnje političkom nestabilnošću do koje bi ona dovela", rekao je Passos Coelho u obraćanju naciji. Jedva 24 sata nakon ostavke ministra financija Viota Gaspara, došlo je do ostavke šefa diplomacije, drugog čovjeka u vladi. Premijer je rekao da ga je ostavka ministra vanjskih poslova duboko iznenadila. "Tijekom sljedećih sati pokušat ću razjasniti situaciju i osigurati sve uvjete da se kriza prevlada", rekao je.
ZAGREB - Erdoganova vlada za val prosvjeda koji je zahvatio Tursku već neko vrijme krivce traži na trećim stranama, a sada je potpredsjednik vlade Besir Atalay optužio Židove za masovne demonstracije u Turskoj, objavio je njemački nadregionalni list Frankfurter allgemeine zeitung (FAZ). Zamjenik turskoga premijera Besir Atalay optužio je Židove da su odgovorni za masovne prosvjede u Istanbulu i drugim gradovima. Prosvjedi potkraj svibnja protiv gradnje u istanbulskom Gezi parku počeli su "u organizaciji židovske dijaspore", izjavio je Atalay, kako prenosi FAZ, turskim novinama "Hurriyet". Atalay je ustvrdio i kako su međunarodni tisak i druge "strane snage" sudjelovale u "destabilizacije" Turske.
BAGDAD - Najmanje je 45 osoba ubijeno u utorak u bombaškim napadima u Iraku, većina u trgovačkim dijelovima Bagdada, rekli su policija i medicinske službe. Najsmrtnosniji napad se dogodio u većinski šijitskoj četvrti u sjevernom dijelu Bagdada gdje je u eksplozijama dvaju automobila bombe ubijeno osmero ljudi. Eksplozija je bilo i u nekoliko drugih većinski šijitskih četvrti. "Bomba je eksplodirala blizu tržnice pune ljudi koji su kupovali", rekao je Ali Sadoun, policajac iz postaje u Šuli. "Kada su se policija i ljudi okupili da pomognu ranjenima, eksplodirala je i druga bomba". Sunitski muslimani su bili meta eksplozija u Amriji i Abu Ghraibu, na zapadnoj periferiji grada. Izvan Bagdada u eksploziji bombe u gradu Baqubi ubijeno je šest osoba. Južnije u pokrajini Amara u eksploziji automobila bombe ubijene su četiri osobe a u Basri su se kod hotela u kojemu su smješteni stranci koji rade u naftnoj industriji dogodile tri eksplozije u kojima su ranjena tri stražara.