KAIRO
Egipatsko predsjedništvo odbacilo je u utorak ujutro ultimatum koji je vojska u ponedjeljak uputila islamističkom predsjedniku zemlje Muhamedu Mursiju u kojem traži da se sukobljeni egipatski političari u roku od 48 sati dogovore oko plana za budućnost zemlje, što predstavlja eskalaciju političke krize kroz koju prolazi najmnogoljudnija zemlja arapskog svijeta. Ultimatum vojske je uslijedio nakon masovnih prosvjeda protiv islamističkog predsjednika. Mursi je izjavio da Egipat apsolutno neće dozvoliti povratak unazad bez obzira na okolnosti i jamčio nacionalnom pomirenje i socijalni mir dok je vojska prošlog tjedna istaknula da neće pustiti da zemlja utone u taman tunel sukoba i nemira. U poruci pročitanoj na televiziji, vojni zapovjednik general Abdel Fatah al-Sisi je rekao da će, ukoliko zahtjevi naroda ne budu ispunjeni u tom razdoblju, vojne snage najaviti smjernice i mjere nadzora njihovog pokretanja. "Ako se zahtjevi naroda ne ispune u utvrđenom razdoblju oružane snage će objaviti plan djelovanja za budućnost", kaže se u izjavi načelnika stožera vojske al-Sisija.
WASHINGTON
Bivši suradnik američkih obavještajnih službi Edward Snowden, kojeg Washington traži zbog špijunaže, zatražio je azil u 21 zemlji, među kojima u Rusiji, Islandu, Ekvadoru, Kubi, Venezueli, Brazilu, Indiji, Kini, Njemačkoj i Francuskoj, prenijela je u ponedjeljak internetska stranica WikiLeaks. Te zahtjeve je u Snowdenovo ime predala Sarah Harrison, britanska djelatnica WikiLeaksa koja je pratila Snowdena 23. lipnja na putu od Hong Konga do Moskve. Zahtjevi su predani ruskom dužnosniku u zračnoj luci Šeremetjevo u ponedjeljak kasno navečer, prema priopćenju s WikiLeaksa. "Dokumenti naglašavaju opasnosti progona za Snowdena u Sjedinjenim Državama i ruski dužnosnici su ih počeli dijeliti nadležnim veleposlanstvima u Moskvi", navodi se u priopćenju. Ostale zemlje kojima je Snowden uputio zahtjev za azil su Austrija, Bolivija, Finska, Italija, Irska, Nizozemska, Nikaragva, Norveška, Poljska, Španjolska i Švicarska, prema istom izvoru.
KABUL
U napadu bombaša samoubojica u utorak ujutro u Kabulu na stranu prijevozničku tvrtku koja radi s ISAF-om, NATO-ovim snagama u Afganistanu, poginulo je najmanje sedam ljudi, navela je policija tog grada. "U napadu su ubijena četiri nepalska čuvara, jedan afganistanski i dva afganistanska civila", rekao je šef policije Kabula i precizirao da su trojica napadača ubijena. Policija je navela da su tri ili četiri osobe ranjene. Napad oko dva sata poslije ponoći po srednjoeuropskom vremenu je izveden na tvrtku logističkog transporta koja radi s međunarodnim snagama, objasnio je zamjenik šefa policije Kabula.
LJUBLJANA
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju potvrđuje da proširenje nije zaboravljeni projekt i da EU "barem na tom području" funkcionira, pa se Unija unatoč vlastitoj krizi i sumnjama još uvijek čini privlačnim ciljem za ostale države zapadnog Balkana, navodi u utorak ljubljansko "Delo" u prilozima i komentarima vezanim na ulazak Hrvatske u EU, perspektivama za države u hrvatskom susjedstvu, te krizu s kojom se EU suočava. S pridruživanjem Hrvatske, navodi vodeći slovenski dnevnik, Bruxelles je pokazao da proširenje EU-a na prostor zapadnog Balkana nije zaboravljeno, pa je članstvo Hrvatske na neki način dio njegove "političke agende za normalizaciju" cijele regije. "Pridruživanjem Hrvatske EU je potvrdio da proširenje na Balkan nije zaboravljeni projekt, ali je nesigurno kad bi Hrvatsku mogla slijediti neka druga država u regiji", navodi "Delo". List dodaje da politički, ekonomski i socijalni stresovi obilježavaju današnju EU i imaju posljedice i u državama koje reflektiraju na članstvo zbog čega sumnje oko daljnjeg proširenja postoje i u EU-u i u tim državama. No, "Balkan još uvijek vjeruje u europsku ideju" jer su zemlje na tom području svjesne da je bolje biti u EU-u nego izvan njega i da nemaju prave alternative, navodi list.