Odluka je upućena Vijeću ministara BiH radi donošenje konačnog stava i rješenja za provedbu ovog projekta.
Spremnost za financijsku potporu tog projekta, za kojega u federalnoj vladi drže kako je strateškog značaja za oba entiteta u Bosni i Hercegovini, ranije je iskazala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Povezivanjem magistralnog plinovoda pravcem Sarajevo-Zenica-Slavonski Brod osiguralo bi se diverzificiranje izvora opskrbe prirodnim plinom s obzirom da BiH trenutačno taj energent dobiva samo od dobavljača iz Rusije.
U priopćenju sa sjednice vlade stoji kako bi se ovime ujedno stvorilo i jače integriralo regionalno tržište, čime bi se ispunile obaveze iz ugovora o uspostavi Energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope i direktive EU za plin.
Izgradnjom novog plinovoda na pravcu Zenica-Slavonski Brod transportni sustav prirodnog plina BiH povezao bi se s transportnim sustavom prirodnog plina Hrvatske, a zatim i sa plinovodnim sustavom Mađarske.
U priopćenju se ističe se kako ovaj projekt ni u jednom svom segmentu nije u suprotnosti niti u koliziji sa sadašnjim projekcijama razvoja transportnih plinskih sustava u entitetima.
Iako je postojeći plinovod u BiH već oslonjen isključivo na ruskog dobavljača, vlasti Republike Srpske prošle su godine odlučile da taj entitet bude spojen na krak plinovoda "Južni tok" kojim se plin preko Srbije također dobavlja iz Rusije.
Vlasti BiH iskazale su zanimanje za sudjelovanje u projektu TAP (Trans Adriatic Pipeline) kojim bi se prirodni plin ka europskom tržištu dobavljao iz Azerbejdžana, a jedan njegov krak bi se protezao preko Crne Gore kroz zaleđe Dubrovnika sve do Splita.