Pritom analitičari središnje banke napominju kako je prirast kreditiranja u travnju bio rezultat znatnog povećanja kredita trgovačkim društvima, za 1,8 milijardi kuna, među kojima se posebno ističe kreditiranje pojedinih velikih trgovačkih društava. Uz to, zabilježen je i blagi porast kreditiranja ostalih financijskih institucija, dok su krediti usmjereni sektoru stanovništvo stagnirali.
Na godišnjoj razini pak, u odnosu na travanj prošle godine, plasmani kreditnih institucija na kraju su ovogodišnjeg travnja blago porasli, za 0,8 posto (isključujući učinak tečaja, preuzimanja duga brodogradilišta te prijenosa potraživanja na drugo trgovačko društvo).
Pritom su kod sektora poduzeća plasmani na godišnjoj razini ostali gotovo nepromijenjeni, dok je kod stanovništva došlo do godišnjeg smanjenja od 1,7 posto, navode iz HNB-a.
Neto potraživanja kreditnih institucija od središnje države u travnju su se smanjila za 6,6 milijardi kuna, a takvo kretanje posljedica je snažnog rasta depozita države zbog priljeva sredstava prikupljenih izdanjem obveznice u travnju (7,2 milijardi kuna) te umjerenog povećanja plasmana (0,6 milijardi kuna).
Na godišnjoj razini pak, rast financiranja države na domaćem tržištu i nadalje je relativno snažan. Tako su plasmani državi na kraju travnja bili za 3,8 milijardi kuna ili 6,4 posto veći nego na kraju istog mjeseca prošle godine.