Prva transakcija loših kredita NLB-a završila bi se 28. lipnja, početkom idućeg mjeseca isti bi proces počeo u Novoj Kreditnoj banci Maribor (NKBM), a nakon toga i u Abanci Vipa, najavio je na konferenciji za novinare Andrej Šircelj, predsjednik "Poduzeća za upravljanje potraživanjima banaka", kako se službeno zove "slaba banka", ustanova koju je osnovala vlada s ciljem da se bilance banaka u državnom vlasništvu očiste od loših kredita i saniraju.
"Potraživanjima koje će se prebaciti na slabu banku trebat će dobro upravljati", rekao je Šircelj, dodavši da dokapitalizacija banaka proračunskim sredstvima ne može trajati u nedogled.
Tri vodeće slovenske banke u vlasništvu države ove godine treba se dokapitalizirati s 900 milijuna eura, kako bi ispunile zahtijevani količnik kapitalske adekvatnosti koji od njih zahtijeva slovenska središnja banka. Od toga se 500 milijuna eura odnosi na Novu Ljubljansku banku (NLB), čiji se loši krediti prema nekim procjenama približavaju visini od 2 milijarde eura.
Plan vlade je da se loša potraživanja koje banke ne mogu naplatiti prebace na slabu banku po diskontiranoj (umanjenoj) cijeni, a kasnije što bolje pokušaju prodati, te da se banke opet osposobe za pozitivno poslovanje i obnove kreditnu aktivnost. Vlada premijerke Alenke Bratušek je NKBM stavila i na listu državnih tvrtki koje će prodati, ali će to biti moguće tek nakon što ona bude sanirana.
Europska komisija povezuje svoj pristanak na proces prebacivanja loših kredita u vodećim slovenskim bankama s vanjskom revizijom njihovih bilanci zbog nekih mišljenja da bi se moglo pokazati da loši krediti u slovenskim bankama prelaze iznos od 7 milijardi eura, kako je ocijenila slovenska središnja banka.
Visoka opterećenost banaka lošim kreditima proteklih je mjeseci bila glavnim izvorom špekulacija da će Slovenija, kako bi ih sanirala, trebati stranu financijsku pomoć. To je premijerka Alenka Bratušek više puta zanijekala, ocijenivši da je vladin plan saniranja stanja u bankama realan.
Visina loših kredita u tri najveće banke procjenjuje na 3,3 milijarde eura ( samo u NLB-u oko 2 milijarde), a vlada bi bankama tu toksičnu aktivu koja će se prenijeti na slabu banku zamijenila vrijednosnim papirima uz državno jamstvo, kako bi mogle početi normalno poslovati i kreditirati poduzeća.
Procjenjuje se da će troškovi djelovanja tzv. slabe banke, u kojoj je angažirano više stranih stručnjaka s međunarodnim iskustvom na području rješavanja loših kredita i sanacije banaka, u više godina njena djelovanja iznositi od 20 do 40 milijuna eura.