Najviša sudska instanca SAD-a se trebala izjasniti o ustavnosti tog saveznog zakona proglašenog 1965. koji zabranjuje svaku rasnu diskriminaciju na biračkim mjestima.
Taj tekst kojeg je Kongres 2006. obnovio na 25 godina, navodi devet država, uglavnom s juga poznatih po segregacijskoj prošlosti, koje od Washingtona trebaju dobiti odobrenje za sve reforme njihovog izbornog zakona koje se tiču crnaca i drugih manjina.
U odluci koju je donijelo pet sudaca prema četiri, s konzervatvnim sucima kao većinom, Vrhovni sud je ocijenio da je zastarjela metoda korištena za određivanje zone u kojoj se primjenjuje taj zakon.
Sud je presudio u korist dužnosnika iz županije Shelby iz savezne države Alabame proglasivši nevažećim dio zakona koji daje formulu koja određuje koje svezne države trebaju savezno odobrenje da bi promijenile izborne zakone.
"Danas zemlja nije više podijeljena kao što je bila 1965. ali zakon o izbornim pravima se nije promijenio", piše u odluci.
Američki predsjednik Barack Obama je u utorak izjavio da je jako razočaran odlukom Vrhovnog suda koji je poništio dio izbornog zakona.
"Današnja odluka dovodi u pitanje desetljeća dobrih metoda koje su omogućavale jamčenje pravednog glasovanja, posebice u područjima gdje je diskriminacija bila vrlo prisutna", naveo je u priopćenju Obama, prvi crni američki predsjednik.
"Pozivam Kongres da usvoji zakon koji će jamčiti jednaki pristup glasačkim mjestima svim Amerikancima", zaključio je Obama.